Vertikalni vrtovi zadnjih godina sve više osvajaju gradske sredine europskih metropola. Tako se u predgrađu talijanskog Milana nalazi najveći takav vrt u svijetu s površinom od 1.263 kvadratna metra i s ukupno 44.000 biljaka. Vrt je otvoren 2010., dizajnirao ga je arhitekt Francesco Bollania i vrijedan je 1.3 milijuna dolara.
Za razliku od europskih metropola, samorodni hrvatski grad Šibenik ima dugu tradiciju visećih vrtova, na njihove arhitekte nije se trošio novac, niti se bilje posebno uzgajali u staklenicima da bi potom bilo presađano u vertikalne gredice diljem po staroj gradskoj jezgri i šire.
FOTO: Detalj jednog od vrtova u svijetu
Vertikalni vrtovi u Šibeniku isključivo su produkt djelovanja Majke prirode na plodnom tlo koje se može pronaći među pukotinama zidova kuća od kojih su neke stare i 950 godina. Bilje ovdašnjih vrtova je samonikolo i njihovo održavanje gradski proračun ne košta ni lipe. Zbog svoje iznimne pojave često su na meti bljeskalica fotoaparata turista kojih je sa svakom novom turističkom sezonom sve više u Krešimirovom gradu.
FOTO: Detalj jednog od vrtova u svijetu
Tzv. vertikalni vrtovi predstavljaju i trend u razvoju poljoprivrede, sma. Novo promišljanje o budućnosti poljoprivrede dovodi se u usku vezu s visećim vrtovima u kojima je, između ostalog, u Šibeniku rastu i kapare, a nije iznenađenje ni vidjeti grane smokve gdje izviru iz starog hotel Krka na obali.
