Donedavna kraljica HDZ-a, kako su joj tepali unutar stranke, i bivša kninska gradonačelnica Josipa Rimac prema nekim medijskim informacijama neće se naći na stranačkim listama za predstojeće izbore. Politički pad ove donedavno vrlo utjecajne stranačke dužnosnice i miljenice sada već politički mrtvog Tomislava Karamarka dogodio se u vrlo kratkom periodu koji je započeo nakon što je HDZ-ov partner Most stavio veto na njezin izbor za zamjenicu ministrice uprave Dubravke Jurline Alibegović.
Budući da je na izborima za Predsjedništvo HDZ-a prošlog svibnja odlučeno kako će glavni tajnik stranke biti Ivan Domagoj Milošević, Rimac je ostala i bez opcija da zasjedne na neku od pozicija u vrhu stranke. Utješno po nju je pak to da ju je u međuvremenu USKOK zbog nedostatka dokaza prestao istraživati u slučaju nezakonitog stjecanja stana u Kninu. Tportal donosi portret ove kontroverzne političarke čija je politička karijera nakon što je stranku preuzeo Andrej Plenković - ozbiljno u pitanju.
Skicu za portret bivše gradonačelnice i 'kninske kraljice', kako su je neki prozvali zbog neosporne moći i političkog uspjeha koji je stekla sa samo 35 godina, unatoč aferama koje su pratile njezin uspon, nije teško ocrtati jer lik i djelo probitačne političarke i donedavne zvijezde HDZ-a svakodnevno su punili medije.
Sada već bivša gradonačelnica 'kraljevskog grada', koja je zauzela tron 'kraljice HDZ-a', na kojem su dosad sjedile Vesna Škare Ožbolt, Ljerka Mintas Hodak, Marina Matulović Dropulić, Bianca Matković i Jadranka Kosor, rođena je u Lukaru, selu pored Oklaja, 25. veljače 1980. godine. Rasla je, kako sama voli istaknuti, u radničkoj obitelji Čulina kao najmlađa od pet sestara.
Osnovnu školu završila je u gradu u kojem je donedavno stolovala, ali ga zbog rata napušta s obitelji. Nakon Oluje vraća se u Knin te završava ekonomsku školu, a logičan izbor nakon srednje škole vodi je na splitski Ekonomski fakultet. Znanja usvojena na splitskoj ekonomiji usavršava u zagrebačkoj poslovnoj školi Libertas te na veleučilištu VERN.
Volonterskim radom do čelnog mjesta Crvenog križa u Kninu
Usporedo sa školskim obavezama, Josipa Rimac našla je vremena volontirati u Crvenom križu. Predani volonterski rad mlade Kninjanke uskoro je prepoznat i ona s nepunih dvadeset godina postaje šefica gradskog Crvenog križa, ali i potpredsjednica krovnog hrvatskog ogranka te humanitarne organizacije. Tu počasnu, ali i prestižnu funkciju Rimac dijeli s Franjom Gregurićem, nekadašnjim HDZ-ovim premijerom, što je dovelo do toga da se mnogi pitaju je li Crveni križ zapravo HDZ-ova ispostava.
Valja napomenuti kako je prije Josipe Rimac kninski Crveni križ vodila njezina sestra Biserka, a nakon što je najmlađa sestra Čulina postala gradonačelnica, na mjesto šefa gradske ekspoziture Crvenog križa zasjeda sestra Anđelka. Stoga ne čudi to da Kninjani Crveni križ nazivaju sestrinskom manufakturom.
Drmaju li HDZ-ovci Crvenim križem, posebna je to tema, no njihova povezanost u slučaju Josipe Rimac je neosporna. Naime, kao 16-godišnjakinja bivša kninska gradonačelnica dobiva člansku iskaznicu tada najmoćnije stranke, čiji članovi vrlo brzo prepoznaju djevojčine političke ambicije. Njezin kapacitet prvi je uvidio Ante Kulušić, saborski zastupnik i predsjednik Županijskog odbora HDZ-a. Lojalan svim šefovima HDZ-a te unatoč svim turbulencijama i dalje u sedlu šibensko-kninskog HDZ-a, Kulušić daje prve političke savjete mladoj Kninjanki koja već s 25 godina postaje gradonačelnica.
Pet godina prije ustoličenja u Kninu udaje se za Danijela Rimca, radnika na INA-noj benzinskoj crpki. Obitelj se uskoro širi i mladi bračni par dobiva kćer Katju. Obiteljsku sreću i prvi gradonačelnički mandat ne kvare ladice prepune anonimnih prijava protiv mlade šefice Knina o rasipanju državnog novca te kršenju zakona na štetu građana i države. Štoviše, Josipa Rimac ih sve demantira dok Državno odvjetništvo odbacuje predmete.
Gradonačelnicu se sve češće spominjalo u kontekstu sumnjivih pogodovanja. Među prvima prijavljuje je bivši direktor kninske Tvornice vijaka Ivica Barišić zbog zloporabe položaja i pogodovanja Stolariji Lapčić u kninskoj poslovnoj zoni Preparandija.
Slučaj prodaje gradskog zemljišta
Kasnije je mediji povezuju i s prodajom gradskog zemljišta na kojem je izniknula Billa. Naime, Grad je prodao zemljište virovitičkom poduzetniku i prijatelju bivšeg ministra unutarnjih poslova Ivice Kirina po bagatelnoj cijeni od 1,2 milijuna kuna. On je pak isto zemljište nekoliko mjeseci kasnije prodao Billi po cijeni od 6,8 milijuna kuna.
Upitana zašto Knin nije popravio budžet tim poslom, Rimac se opravdala nalazom vještaka koji je procijenio zemljište na 800.000 kuna, iz čega proizlazi da je Grad Knin zapravo zaradio 400.000 kuna.
Činjenica je da kninsko gospodarstvo nije predmet zavisti drugih gradonačelnika u Hrvatskoj, a najprofitabilnija tvrtka u gradu je - ljekarna. Prema pisanju Jutarnjeg lista, po podacima resornog ministarstva, posljednjega dana 2014. socijalnu pomoć u tom gradu primalo je čak 18 posto stanovništva, što je najviši udio u Hrvatskoj. I sam pad broja socijalnih slučajeva, čini se, zasluga je strožih kriterija i revizije Ministarstva socijalne politike kojom je pročešljan svaki primatelj socijalne pomoći, a ne eventualni gospodarski oporavak, otvaranje radnih mjesta ili stvarni pad udjela siromašnih.
Kada se gradonačelnica povukla i posao prepustila svome zamjeniku Nikoli Blaževiću te prešla u Sabor uoči prošlogodišnjih parlamentarnih izbora na kojima je bila direktorica HDZ-ove kampanje, glasovi njezinih oponenata nisu se stišavali.
Tekst u cijelosti pročitajte na Tportalovim stranicama klikom na - tko bi gori sad je doli.
