Glavata želva najnovije je, začuđujuće otkriće u estuariju rijeke Krke koje se pojavilo pred kamerom postavljenom na pet metara dubine ispred Instituta Ruđer Bošković smještenog na Martinskoj nasuprot Šibenika.
Nakon što se prije nekoliko dana pokazalo da šibensko podmorje krije zaštićene jedinke periske, zadnjih sati svijet biologa oduševljava viđenje ugrožene vrste morske kornjače.
- Upravo kako su to i znanstvenici Zavoda za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković i najavljivali podvodna kamera postala je vrijedan izvor informacija i fotografija. U nepunih sedam dana rada kamera je poslikala i snimila mnoštvo različitih ribljih vrsta, ronioca u krađi periske, ali rijetku i ugroženu morsku kornjaču Glavatu želvu, jedine gmazove koji naseljavaju Sredozemno i Jadransko more - oduševljeni su u timu Šibenik Meteo koji je u suradnji sa Institutom, a uz podršku Turističke zajednice grada Šibenika postavio kameru čiji program ima sve više gledatelja i samo je pitanje trenutka kada će postati najomiljeniji televizijski program u brojnim kućanstvima.
Malo je poznato da je upravo Jadran jedno od dva najznačajnija područja ishrane i zimovališta glavate želve u Sredozemlju. Dolaskom zime i padom temperature mora morske kornjače smanjuju aktivnost i povlače se na morsko dno gdje, smatra se, prezimljuju ukopane u pijesak i mulj. Populacija koja naseljava Jadran dio je populacije koja se razmnožava u Grčkoj. Procijenjeno je da u cijeloj mediteranskoj populaciji ima oko 5 000 spolno zrelih ženki.
Glavata želva je mesojed, a hrani se raznim vrstama morskih životinja: spužvama, meduzama, ježincima, mekušcima, školjkašima, rakovima i ribama. Ima izuzetno jake čeljusti kojima lomi tvrde oklope svoga plijena.
O postavljanju kamere
Zahvaljujući suradnji znanstvenika iz Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković (IRB) te udruge Šibenik Meteo (ŠM) javnost je u mogućnosti pratiti uživo prve podvodne kadrove snimljene kamerom koja je instalirana u podmorju Martinske kod Šibenika na dubini od 5m. Projekt je financijski potpomognula i Turistička zajednica Grada Šibenika.
Planovi za realizaciju ovog projekta pokrenuti su još prošle godine međutim zbog nedovoljnih financijskih sredstava odgođeni su za ovu godinu. Za realizaciju projekta utrošeno je gotovo 180 metara različitih kablova, zaštite i izolacije. Cijeli sustav osmislili su i realizirali Marin Brajković i Darko Begić iz udruge Šibenik Meteo, te Neven Cukrov s IRB-a.
Sustav je opremljen i reflektorom koji u ljetnom režimu rada osvjetljava podmorje svakodnevno od 20h do 23h, a termin paljenja i gašenja mijenjat će se ovisno o promjeni duljine dana i noći.
Estuarij rijeke Krke poznato je mrijestilište mnogih vrsta riba što su pokazale i prve testne fotografije. Vizualni materijali i podaci koje će prikupiti uz pomoć podvodne kamere, na meteo postaji, kao i panoramskom kamerom usmjerenom na Šibenik te sondom za mjerenje temperature mora, znanstvenicima će poslužiti za praćenje života tog dijela podmorja.
Područje Šibenika zahvaljujući centralnoj poziciji na hrvatskom dijelu Jadrana te zbog koncentrirane povezanosti vodnih odjeljaka – slatkih, boćatih i slanih voda izuzetno je pogodno za razvoj akvakulture i znanstvena istraživanja. Ovo područje predmet je proučavanja znanstvenika već duži niz godina. Tako je laboratorijski prostor IRB-a na Martinskoj otvoren 1980. godine upravo s ciljem proučavanja osnovnih procesa i utjecaja čovjeka na prirodne karakteristike vode, razvoja akvakulture, održivog razvoja akvakulture i turizma te usavršavanja mladih znanstvenika.
Dr. sc. Neven Cukrov iz Zavoda za istraživanje mora i okoliša IRB-a objašnjava da je ovaj zajednički pothvat udruge Šibenik Meteo (ŠM) i IRB-a jedan od projekata koji pridonose pozicioniranju postaje Martinska kao morskom opservatoriju te ističe kako je znanstvena zajednica već pokazala interes za prikupljeni materijal.
