Drugi po redu Hrvatski iseljenički kongres, koje se ove godine održava u Šibeniku od 1. do 3. srpnja, postavio je sebi za cilj okupiti Hrvate u domovini kako bi mogli podijeliti različite ideje i stvoriti nove smjernice s idejom izgradnje naše budućnosti i zajedničkog identiteta.
Ovaj skup Hrvata koji žive izvan RH, ugostit će po prvi puta, Šibensko – kninska županija sa svim svojim prirodnim ljepotama, ali i ogromnim turističkim i gospodarstvenim potencijalima.
Organizatori ovogodišnjeg Hrvatskog iseljeničkog kongresa su Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, a glavni pokrovitelji predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitraović i gradonačelnik Šibenika dr. Željko Burić.
Na čelu Organizacijskog odbora Kongresa je dr.sc. Marin Sopta, koji je zbog nacionalnih interesa Republike Hrvatske i odnosa hrvatskog iseljeništva s domovinom i krenuo u realizaciju jednog ovakvog iseljeničkog okupljanja.
Potporu Kongresu pružile su brojne hrvatske ugledne ustanove, kao što su: Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, Hrvatska matica iseljenika, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Institut za migracije i narodnost, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Društvo hrvatskih književnika, Međunarodni dječji festival Šibenik, Azijsko-pacifička gospodarska komora, Croatian Studies Centre, Macquarie University, Australia, Udruga - Domovinska i iseljenička zajednica, Klapa Adriaticum Šibenik, Hrvatski državni arhiv, Hrvatsko katoličko sveučilište i Sveučilište u Splitu - Filozofski fakultet.
Održavanje veza između hrvatskih povijesnih iseljeničkih zajednica i Hrvatske kao domovine njihovih predaka od iznimne je važnosti za očuvanje njihova etničkog identiteta, jezika i autohtone kulture u okružju većinskih naroda susjednih zemalja. Te su hrvatske manjinske zajednice rasadište lobista i prirodni most Hrvatske prema susjedima, zbog čega treba posvetiti posebnu pozornost njihovu održanju, kulturnom razvoju i vitalnosti, a osobito povezanosti s Hrvatskom jer je to Zakonom i bilateralnim ugovorima sa susjednim zemljama zajamčena obveza Republike Hrvatske spram njezinih sunarodnjaka izvan hrvatskih nacionalnih granica.
U tim smjerovima je stručni Programski odbor podijelio i tematske cjeline ovogodišnjeg Kongresa u Šibeniku. Tako će se kroz tri dana trajanja Kongresa govoriti o glavnim teškoćama i zaprekama u odnosima između hrvatskih iseljeničkih zajednica i hrvatskoga političkog i gospodarskog sektora. Posebna važnost usmjerena je ka novim političkim, društvenim i egzistencijalnim razlozima iseljavanja iz Hrvatske.
Na Kongresu će se analizirati i opisati glavne promjene u praksama i položaju iseljeničkih hrvatskih zajednica nastale nakon hrvatskog državnog osamostaljenja te glavne promjene i teškoće u čuvanju i osnaživanju hrvatskog etničkog i kulturnog identiteta te kritički upozoriti na manjak institucija, ureda i služba potrebnih za razvijenu i odgovornu nacionalnu politiku spram hrvatskog iseljeništva.
Govoriti će se i o važnosti i ulozi hrvatskih katoličkih misija i hrvatskih iseljeničkih udruga u očuvanju nacionalnog identiteta te raspravljati o mogućnostima, motivaciji, stanju i poteškoćama u procesu odluke o povratku iseljenika i potomaka iseljenika. Jedan od ciljeva Kongresa je potaknuti bolju i uspješniju komunikaciju između hrvatskih iseljeničkih zajednica, kao i komunikaciju između zajednica ili njihovih krovnih koordinatora i institucija i drugih subjekata hrvatskoga društva (političkih, gospodarskih, kulturnih, znanstvenih, sportskih).
Ovaj prije svega, međunarodni znanstveno-stručni skup bit će podijeljen na niz zanimljivih tematskih foruma - književnost i izdavaštvo, poduzetništvo, politička participacija, sport, rad udruga u iseljeništvu i slično, a organizirat će se i nekoliko trenutačno važnih, tematskih okruglih stolova.
