Brod bi trebalo u Hrvatskoj proglasiti kulturnim dobrom, založio se dr.sc. Vladimir Skračić sa zadarskog sveučilišta na je današnjoj međunarodnoj konferenciji "Maritimna baština u lokalnim zajednicama - modeli održivosti" koja se održava u prostoru brodogradilišta Betina, kao neslužbenoj prijestolnici hrvatske drvene brodogradnje u organizaciji Tonina Picuule, potpredsjednika Međuskupine Europskog parlamenta za mora, rijeke, otoke i priobalna područja. „Danas se svašta – zvonici, salame, vina proglašava kulturnim dobrom pa zašto taj status ne bi dobio i brod.Mi smo odgojeni u preziru prema baštini jer nekoć je to bilo teško i mukotrpno: da bi naš težak mogao biti težak u arhipelagu, morao je naučiti napraviti brod i ploviti njime i zbog toga je došlo do prekida interesa za baštinu.“
Konferencija je uz domaće zaljubljenike u more i tradiciju okupila i predstavnike stranih zemalja od Atlantika do Sjevernog mora, kao primjere dobre prakse od kojih Hrvatska može učiti. Među njima i generalnog tajnika European Maritime Heritage Theda Fruithofa kao predstavnika Nizozemske jer Nizozemska ima čak 3000 zaštićenih tipova brodova i najveću flotu na svijetu. Održava se u jednom od hangara u betinskom brodogradilištu uz veliki drveni brod koji se gradi.
„Maritimna baština puno je više od samog broda, umijeća izgradnje i upravljanja njime. Ona je ogroman prostor u kojem je brod njezin centralni dio od kojeg sve polazi. Plovidba tradicijskim plovilima nije samo rješavanje transporta već način kako smo oblikovali vlastiti jezik, razmišljanje… Napraviti brod traži ljudsku suradnju, izradu različitih alata, javlja se sreća kad se slavi porinuće broda, kao i tuga ukoliko se brodu nešto dogodi“, poručio je zastupnik Tonino Picula.
Šefica Odjela za kulturu i baštinu općine Seixal i ravnateljica eko muzeja iz Portugala Elisabete Curtinhal istaknula je da se suočavaju s istim problemima kao i Hrvatska. Iako imaju flotu od 90 aktivnih plovećih tradicionalnih plovila i oni se bore s činjenicom da ih, ako se zatvore tradicionalna brodogradilišta neće imati tko popravljati!
“Moramo raditi na tome da se traidicionalne zanate učini privlačnijim mladim ljudima”, zaključila je.
Upravo na probleme u obrazovanju upozorio je i zastupnik Picula. U školama nema dovoljno sadržaja, čak i u pomorskim programima, koji bi potaknuli interes mladih za ovaj iznimno važan segment hrvatske kulture i života. „Ako nemate strategiju na državnoj razini onda sve ostaje na entuzijazmu pojedinaca - ljudi iz lokalnih zajednica će se znati nositi s time, ali nećemo moći proširiti horizonte onima koji bi htjeli znati više, a nisu toliko upućeni. Zato smo izabrali Betinu, ali ciljano birali i naše goste na konferenciji.“
Utemeljitelj udruge Ars halieutica prof.dr.sc. Joško Božanić istaknuo je paradoks da otok na različitim jezicima znači izolaciju jer tako kopno vidi otok, a more je zapravo put.
„Hrvatska je upravo preko Jadrana u najvećoj mjeri europska jer je najbliža središtu svijeta koji je stoljećima na tom moru, a naša Gajeta falkuša jedinstvena je na Mediteranu“, rekao je Božanić.
Cilj ove dvodnevne konferencije je pridonijeti promišljanju dugoročne održivosti postojećih projekata i inicijativa, ali i potaknuti razvoj novih kroz predstavljanje uspješnih lokalnih i europskih praksi. Uz plenarnu raspravu o stanju hrvatske i europske maritimne baštine, konferencija će na nekoliko panela posebno naglasiti tri važna aspekta održivosti: obrazovanje, financiranje i praktične primjere postojećih modela održivosti u EU i Hrvatskoj.
Hrvatski ribari dali su svijetu nemjerljiv doprinos i otvorili vrata ocena početkom 20. stoljeća kada je jedan ribar iz Crikvenice konstruirao prvu tuneru za lov.
Zastupnik Picula organizirao je konferenciju u Betini uz podršku općine Tisno, Muzeja betinske drvne brodogradnje i TZ Betina.
Sudionici konferencije popodne će s domaćinima moći sudjelovati u tzv. „armanju“ odnosno opremanju broda, te ploviti drvenim brodovima kao što su betinska gajeta i leut.
