Datum objave: 23. Rujan 2014

Udruga Općina RH: "Nova porezna reforma ide preko leđa lokalne samouprave"

Udruga Općina RH: "Nova porezna reforma ide preko leđa lokalne samouprave"
Nina Medić
Nina Medić

Predstavnici Udruga Općina Republike Hrvatske na današnjoj su press konferenciji održanoj u Šibeniku izrazili negodovanje zbog nove porezne reforme kojom se smanjuje porez na dohodak koja, kako kažu ide preko leđa lokalne samouprave, a iskoristili su priliku da istaknu negativne strane ukidanja općina jer bi time, smatraju, najviše bilo pogođeno upravo stanovništvo pojedinih općina.

Povod za održavanje Upravnog odbora UORH-a u Šibeniku te obraćanje medijima jest Konferencija o lokalnom ekonomskom razvoju koju isti dan, uz potporu UORH-a, u Solarisu organizira Centar za lokalni ekonomski razvoj Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

„Nova porezna reforma ide preko leđa lokalne samouprave te će tu najviše izgubiti županije, gradovi i općine. Problem je u visoko centraliziranoj državi koja uvijek profitira više nego lokalna samuoprava pa tako i u ovom slučaju. Pogledajmo praksu zemalja Europske unije koje imaju povrat sredstava u lokalne samouprave od 25 do 60 posto. Mislim da je krajnje vrijeme da sjednemo i razgovaramo o tome kako sačuvati ruralne sredine. Ne možemo samo tako gasiti općine jer stanovnici tih općina imaju svoja prava“, naglasio je predsjednik Udruge Općina Đuro Bukvić, ujedno i načelnik općine Lukač u Virovitičko-podravskoj županiji.

 

Udruga Općina ima 285 članica, dok u cijeloj Hrvatskoj ima ukupno 428 općina u kojima, prema zadnjem popisu stanovništva, živi oko 30 posto ukupnog stanovništva. Predsjednik Udruge Općina Đuro Bukvić najavio je kako će do kraja godine izaći s prijedlogom rješenja u kojem će dati sugestije što napraviti s malim općinama koje ne ostvaruju dovoljno prihoda za normalno funkcioniranje.

 „Nitko ne priča o tome što je u lokalnim samoupravama učinjeno zadnjih 20 godina. Svi pričaju samo o tome kako je puno općina, gradova i županija, a nitko ne pobroji koliko je izgrađeno kilometara nerazvrstanih cesta, koliko kanalizacije, vatrogasnih domova, dječjih vrtića i svega onoga što je dio kapitalnih investicija tih općina. Zato ja danas pitam, što znači jedna velika općina od 100 tisuća stanovnika umjesto pet malih? Po čemu će ona biti brža, fleksibilnija i jeftinija? Što ćemo napraviti ako ukinemo pet malih siromaha i napravimo jednog velikog? Slažemo se da ima puno problema u lokalnoj samoupravi, ali smo protiv da se općine nužno ukidaju već smo za to da zajednički nađemo rješenje“, kazao je Bukvić  te naglasio je kako se u ruralna područja treba ulagati jer statistika Europske unije govori kako su upravo male jedinice, od tisuću do pet tisuća stanovnika, te koje povlače najviše sredstava iz fondova.

Kao prednost sadašnjeg sistema ističe da su načelnici općina uvijek tu, na raspolaganju svojim stanovnicima i rješavaju probleme od životne važnosti tih stanovnika. „Ono na čemu radimo zadnjih godinu dana je da osnažimo i da jače istupimo prema izvršnoj vlasti jer mi sada jednostavno nemamo dovoljno snage da utječemo na bitne odluke koja nas se tiču. Cilj nam je izboriti se da sudjelujemo u donošenju proračuna te donošenju zakona koji se tiču lokalne samouprave. Ovdje nisu bitni župani, načelnici i gradonačelnici, bitni su stanovnici tih županija, gradova i općina“, zaključuje Bukvić.

 

Primjer Općine Tribunj

Današnjoj konferenciji prisustvovao je i Damir Pilipac, načelnik Općine Tribunj koji je na primjeru svoje općine objasnio kako reforme koje donosi Vlada mogu imati negativne posljedice na male općine. „Općina Tribunj samo zbog odredbe Vlade da se ukinu plaćanja prema lokalnim samoupravama iz vida koncesijskih odobrenja sljedeće godine u proračunu imati 350 tisuća kuna manje. „Sada se govori i o Zakonu kojim će biti smanjen porez na dohodak, ali neće samo općine, gradovi i županije biti zakinuti za sredstva zbog tog zakona već će direktno biti zakinuti stanovnici jer se radi o namjenskim sredstvima iz kojih se financiraju plaće, socijalna davanja, dječji vrtići itd. U Općini Tribunj ove godine niti jedno dijete nije ostalo neupisano u dječji vrtić. Sada za dječje vrtiće iz proračuna izdvajamo oko 750 tisuća kuna, a u buduće ćemo upravo tu morati rezati što znači da ćemo morati izbacivati djecu iz vrtića. Mi smo danas svjesni da nema novca u državi, niti u lokalnoj samoupravi, ali ne može se rezati kako se tko sjeti već treba napraviti analizu sveukupnog stanja i onda raditi planove“, kazao je Pilipac.

Iz kategorije: Vijesti