Ante Despot uz Grgu Antunca i Aleksandra Guberinu najznačajniji je šibenski kipar 20. stoljeća, a „Ribolovac“ je jedno od tri njegova sačuvana djela u Šibeniku.
Djelatnici hotela „Jadran“ počeli su danas uređivati okoliš oko kipa „Ribolovac“ kojeg je izradio Ante Despot (1919. – 2007.), uz Grgu Antunca i Aleksandra Guberinu najznačajniji šibenski kipar i likovni pedagog 20. stoljeća. Njegov „Ribolovac“ ispred hotela „Jadran“ zadnjih se godina izgubio u raslinju i postao je gotovo nevidljiv što je velika šteta jer je riječ o iznimno vrijednom umjetničkom djelu i jednom od značajnih kulturnih i ambijentalnih vrijednosti Šibenika.
Ante Despot bio je rođen u Mandalini pokraj Šibenika. Kiparstvo je studirao na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi Frane Kršinića. Studij je završio 1946. godine.
Do 1950. surađivao je u majstorskim radionicama Antuna Augustinčića i Frane Kršinića. Od 1950. do 1976. bio je profesor i voditelj kiparskog odsjeka u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, a od 1978. direktor Centra za likovni odgoj u Zagrebu.
Sudjelovao je u radu više likovnih kolonija, izradio je veći broj spomen-obilježja na temu ratnih stradanja. Bavio se i medaljarstvom, a među najpoznatijim medaljama su one posvećene Marinu Getaldiću, Ljudevitu Gaju te 650. obljetnici ljekarne u Dubrovniku.
Ante Despot bio je odličan sportaš. Kao mladić bio je veslač u šibenskom Veslačkog kluba „Krka“. Sudjelovao u pobjedama na regatama na Sušaku 1939. i u Splitu 1940. godine.
U Šibeniku je završio osnovnu školu, klasičnu gimnaziju i učiteljsku školu, a studij kiparstva u Zagrebu. Bio je 1943. i 1949. godine uhićen i zatočen. Prvi puta uhitili su ga ustaše zbog suradnje s antifašistima, a drugi puta su ga uhitili antifašisti pod optužbom da surađuje s Informbiroom pa je robijao u zloglasnom zatvoru na Golim otoku. Kasnije je u Školi za primijenjenu umjetnost u Zagrebu predavao kiparsko modeliranje i dizajn te vodi Kiparski odjel i obnašao dužnost direktora Centra za likovni odgoj u Zagrebu.
Autor je velikog broja skulptura, portreta i reljefa širom Hrvatske i bivše Jugoslavije. U rodnom Šibeniku svoja je djela izlagao samo jednom, 1957. godine, na skupnoj izložbi s većim brojem drugih autora ali je svojim skulpturama i spomenicima bitno obogatio šibenske javne prostore. Njegova su djela skulptura Ribolovac ispred hotel Jadran (skulptura Ribolovac II, iz tog opusa nalazi se u Zurichu!), spomen – kosturnica poginulih antifašista na groblju Kvanj (reljefna vrata i figura sjedeće žene), poprsja narodnih heroja Slobodana Macure, Mira Višića i Vlade Perana koja su se do 1990. godine nalazila na šibenskoj rivi, spomenik političkim zatvorenicima pred zgradom suda te medalja 60 godina šibenskog muzeja s likom don Krste Stošića.
Briga koju su Despotovom kipu „Ribolovac“ posvetili djelatnici hotela „Krka“ i njihova želja da izvrsna skulptura bude vidljiva zaslužuje pohvale i isticanje kao primjer kako bismo se trebali odnositi prema baštini i kulturnim dobrima Šibenika.
Zanimljivo je da je uređenje okoliša „Ribolovca“ povjereno poznatom šibenskom kiparu-naivcu Ići Malenici čije su skulpture nakon Domovinskog rata postavljene na mnogim mjestima širom Šibensko – kninske županije. Malenica je, na žalost, nepravedno zanemaren i neshvaćen u svom stvaralaštvu pa je njegova skrb o „Ribolovcu“ dobra prilika za podsjećanje na njegov nesvakidašnji umjetnički izričaj koji nije trebao ostati bez potpore.
