Novi ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović nedavno je da će njegovo ministarstvo u roku od pola godine napraviti detaljnu analizu stanja u prosvjeti nakon čega slijedi reforma školstva. Reforma predviđa uvođenje novih školskih predmeta među kojima su građanski i spolni odgoj, etika kao alternativa vjeronauku te informatika kao obvezan predmet od prvog razreda osnovne škole.
Informatika se trenutno nudi kao izborni predmet učenicima viših razreda osnovnih škola, a sudeći prema stanju u šibenskim školskim ustanovama, taj predmet privlači sve više djece, dok je informatička oprema zastarjela i nedostatna za cijele razrede. Iz gradske uprave uvjeravaju nas da sve osnovne škole na području grada Šibenika imaju informatičke učionice, zadovoljavajući broj kompjutera, i potreban nastavnički kadar koji može predavati informatičke predmete, osim Osnovne škole Vrpolje koja još nema posebnu informatičku učionicu. „Kompjuterska oprema kompletira se svake godine, prema zahtjevima ravnatelja osnovnih škola, iz decentraliziranih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Dio kompjutora je školama izravno doniralo Ministarstvo, dok su dio osigurali sponzori i donatori. Novi zahtjevi za opremom, u skladu s mogućim uvođenjem informatike u nastavni plan već od prvog razreda, bit će rješavani na jednak način“, priopćila nam je pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Šibenika Živana Podrug, a kakvo je stanje na terenu, provjerili smo u nekoliko šibenskih osnovnih škola.
Fali nastavnog kadra i informatičke opreme
Crnička osnovna škola Juraj Dalmatinac trenutno ima osposobljenu informatičku učionicu sa 17 kompjutera koji su stari čak 7 godina. „Učenicima je ovo izborni predmet, a pošto ga rijetko odaberu baš svi učenici u razredu, imamo onoliko polaznika koliko ima kompjutera i ne događa se da netko nema mjesto za rad. Kompjutori su u relativno dobrom stanju, no fali nam ostale opreme poput miševa i tipkovnica. Dobro bi nam došli i laptopi koji su danas jeftiniji od kompjutora, a mogu se međusobno umrežiti što bi nam znatno olakšalo rad“, ističe Siniša Stojnić, učitelj informatike u OŠ Juraj Dalmatinac koji smatra da škola u Crnici ima najbolje uvjete za rad, jer opreme ima dovoljno i svakodnevno se koristi. S nastavnim kadrom je nešto drugačija slika jer osim Stojnića, još samo profesorica tehničke kulture informatiku predaje na pola radnog vremena, a ukoliko ovaj predmet postane obvezan za sve razrede, bit će potrebno podebljati nastavni kadar.
Četvero učenika na jedno računalo
Na Vidicima je, kaže Stojnić, situacija lošija: „Radio sam u OŠ Vidici, tamo se nastava informatike održava u dvije prostorije- na pola u kabinetu a druga polovica u razredu, što nastavniku stvara probleme. Također, tamo vlada velik interes za informatikom kao izbornim predmetom, čitavi razredi žele učiti informatiku pa se događa da 32 učenika dijele 8 računala. Imao sam problema jer, dok bi jedni radili na kompjutoru, ostatak bi se dosađivao i radio probleme“, priča nam Stojnić.
U Osnovnoj školi Faust Vrančić informatiku kao izborni predmet slušaju samo petaši i šestaši: „Ja sam apsolutno za to da informatika bude obvezna za sve više razrede osnovnih škola jer smatram da je djeci informatičko znanje danas potrebno više nego ikad. Već petaši uče raditi u Wordu, Excelu i kreiraju prezentacije u Power Pointu“, objašnjava nam učitelj Boris Skorić dok zajedno listamo informatički udžbenik za petaše koji po broju stranica ne zaostaje za udžbenikom iz hrvatskog ili zemljopisa.
„Prvašima informatika ne treba“
Skorić ipak smatra da je obvezna informatika za prvašiće prevelik zalogaj: „Od sedmogodišnjaka koji još ne znaju čitati ili pisati, previše je tražiti da rade na računalu. Oni su prezaigrani da bi mogli mirno sjediti i pratiti informatičku nastavu“, mišljenja je nastavnik Boris Skorić koji bi, da se njega pita, obveznu informatiku uveo od četvrtog razreda osnovne škole. U Faustu Vrančiću oko 70 posto učenika iz petih i šestih razreda sluša informatiku. Trenutno u informatičkoj učionici imaju 12 računala, što je zasad dovoljno, no kao i u svim osnovnim školama, ukoliko dođe do promjena u obrazovnom sustavu, broj računala, kao i kapacitet učionice, morat će se povećati. Oprema u učionici stara je dvije godine i još uvijek je u vrlo dobrom stanju iz razloga što se 
učionica s 25 kompjutora zaključava kad nema nastave, pa djeca ne mogu ulaziti kad žele. OŠ Faust Vrančić, osim informatičke učionice ima i audiovizualnu učionicu opremljenu suvremenom opremom i videokonferencijskim sustavom za održavanje nastave na daljinu, namijenjenu osnovnoškolcima koji žive na otocima šibenskog arhipelaga.
Baldekinska škola Juraj Šižgorić vlastitim je zalaganjima dobila novu informatičku opremu: „Nešto smo dobili od sponzora, no uglavnom smo se grebali okolo kako bi danas bili kompletno opremljeni. Osim informatičke učionice sa 16 računala imamo i kompjutore s pristupom na internet i LCD projektore u svakoj učionici gdje se održava nastava viših razreda. Cilj je da se upravo nastavnici i učenici svakog trenutka mogu poslužiti internetom kako bi kvalitetnije učili“, kaže nam ravnatelj Emil Smerdel čija je procjena da školi fali još 20-ak kompjutora ukoliko dođe do uvođenja informatike za sve osnovnoškolce.
Vox populi: Opću kulturu treba učiti i u školi
U anketi na portalu Šibeniknews upitali smo vas koje bi predmete trebalo uvesti u osnovne škole. Za Opću kulturu kao obvezan školski predmet izjasnilo se 90 osoba ili 27 posto od 333 ispitanika. Slijedi reformom školstva najavljen Građanski odgoj sa 20,42 posto glasova dok je važnost učenja informatike prepoznalo 15,32 posto čitatelja našeg portala. Davno ukinuti školski predmet domaćinstvo u škole želi vratiti 13, 81 posto čitatelja, dok drugi strani jezik, Seksualni odgoj, Ljudska prava i Osnove ekonomije nisu prešli deset posto glasova.
