Ponedjeljak, 04 Svibanj 2015 19:11

NP Krka - Bilušića buk, tako blizu, a tako daleko

Napisao: 
NP Krka - Bilušića buk, tako blizu, a tako daleko

 

Uređenjem šetnice i odmorišta s vidikovcem Bilušića buk, slap skriven u bujnoj vegetaciji između sela Ljubotića pod planinom Prominom na lijevoj i sela Radučića na desnoj obali rijeke Krke uz cestu koja vodi od Kistanja prema Kninu, postao je jednim od najljepših i najzanimljivijih izletišta ne samo u šibensko – kninskoj županiji nego i u južnom dijelu Hrvatske. Nakon vožnje preko suhe, ravne i kamenite Bukovice do Radučića, ili kroz mediteransko ozračjem Podprominja preko Oklaja, Bilušića buk se okružen neprohodnom gustom i sočnom vegetacijom doima kao djelić tropske džungle koji je nekim čudom zalutao u taj ambijent.

Godinama je Bilušića buk bio gotovo nedostupan. Nakon što žiteljima Bukovice, Podprominja i Miljevaca više nisu trebale mlinice u kojima su mljeli žito, ceste su zarasle, a slap je čvrsto zagrlila nesputana priroda kao da ga želi sakriti od ljudi koji su ga 120 godina razarali i uništavali. Šetnica, odmorište, vidikovac i skale niz koje se može sići do obale jezerca ispod slapa, danas izgledaju kao poštena naknada za sve nedaće kroz koje je Bilušića buk prošao od 1834. godine kada je prvi puta bio miniran pa sve do 1954. godine kada su posljednji puta njegove sedrene strukture ljudi razarali eksplozivom. Upravo zbog tih razaranja izlet na Bilušića buk je svojevrsno odavanje počasti Majci Prirodi koja je njegove rane zaliječila i vratila mu ljepotu, a prilika je to i za zanimljivi izlet u prošlost našeg zavičaja i nedalekog grada Knina zbog čije dobrobiti je Bilušića buk stradavao. 

Knin je, a danas se na to gotovo zaboravilo, oduvijek ugrožavala rijeka Krka. Poplave su bile česte, a močvare oko grada bile su legla malaričnih komaraca. Smrtonosna malarija bila je crna sudba Knina koja ga je pratila kroz cijelu njegovu povijest dužu od dva milenija. Kako se riješiti uzročnika te opasne bolesti, parazita kojeg na čovjeka prenose komarci, nije se znalo sve dok biolog Robert Koch, koji je 1905. godine dobio Nobelovu nagradu za medicinu, nije otkrio da se malarija može spriječiti isušivanjem močvara.
Jedini način da se isuše močvare oko Knina bio je da se za nekoliko metara snizi Bilušića buk i tako omogući otjecanje vode koja je stvarala močvare koje je oko grada stvarala rijeka Krka. Tako je i učinjeno. Minama su krune slapišta Bilušića buka razorene 1832. godine. To je pomoglo. Krka više nije ugrožavala Knin pri svakom većem vodostaju, a močvare su se postepeno isušile. Tako je Knin zahvaljujući rušenju Bilušića buka imao dvostruku dobit. Bio je pošteđen poplava, a konačno se stalo na kraj i pogubnoj malariji. Šezdeset godina kasnije, 1895. godine slap je ponovno miniran da se pospješi otjecanje vode iz močvara oko Knina. Na žalost s vodama iz kninskim močvara otekla je i voda iz jednog od najljepših jezera na rijeci Krki, nekadašnjeg Bobodolskog jezera koje je ležalo iznad Bilušića buka. Danas su na tom mjestu s obje strane Krke ploda polja koja se još obrađuju. Slap je miniran još dva puta, 1953. i 1954. godine, a svoj mir je našao tek kada je središnji dio toka rijeke Krke proglašen nacionalnim parkom i trajno zaštićen kao dio nacionalne i svjetske prirodne baštine.

Javna ustanova Nacionalni park Krka uređenjem šetnice, odmorišta i skala na desnoj obali rijeke Krke omogućila je posjećivanje tog neobičnog, mističnog, lijepog i egzotičnog kutka u gornjem toku rijeke Krke svima koji vole neposredan dodir s prirodom ili se jednostavno žele prošetati krajolikom koji je tako blizu, a opet tako daleko od gradskog asfalta, buke i zamorne svakodnevice. 

Slap je visok 22,4 metra, a širok, ovisno o vodostaju Krke, oko sto metara.
Biološko-geološka staza Bilušića buk sa svojih 300 metara najkraća je staza u NP Krka, ali je se ne smije podcijeniti. Silazak tom stazom do prekrasnog sjenovitog odmorišta iznad slapa, a zatim drvenim stubama do jezerca ispod slapa lak je i ugodan jer se hoda starom zavojitom cestom usječenom u okomite stijene kojom su nekada težaci silazili do mlinica na Bilušića buku. Povratak je malo naporniji, ali se trud isplati.

Javna ustanova Nacionalni park Krka žiteljima Šibensko – kninske županije omogućava kupnju godišnje ulaznice koja vrijedi za cijelo područje Parka .

Cijene godišnje ulaznice za žitelje Šibensko – kninske županije:
Odrasli: 99 kuna
Djeca od 7 do 18 godina koja park posjećuju u pratnji roditelja: 40 kuna

Godišnja ulaznica glasi na ime vlasnika, vrijedi tijekom kalendarske godine za koju je kupljena, a omogućava neograničeni broj ulazaka u Park.

Prodajna mjesta:
Uprava JU NP Krka u Šibeniku
Ispostava JU NP Krka Skradin
Ispostava JU NP Krka Drniš
Ispostava JU NP Krka, Knin

Informacije:
Tel: 201 777
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Prijavnice za godišnju ulaznicu mogu se ispuniti u Upravi JU NP Krka u Šibeniku, ispostavama JU NP Krka u Skradinu, Drnišu i Kninu te na svim recepcijama Parka. Obrazac je moguće preuzeti i s internetske stranice JU NP Krka www.npkrka.hr.

Pri kupnji godišnje ulaznice kao i pri ulazu u Park s godišnjom kartom obvezno je predočiti osobnu iskaznicu.
 

Objavljeno u Sponozirani članci
Više u ovoj kategoriji:

ČASOPIS VOLIM ŠIBENIK

 

MOK.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda mok.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se!