Vina Sladić: Elitna Grand Cru maraština iz Plastova

Vina Sladić: Elitna Grand Cru maraština iz Plastova

 
Marko Sladić, od 2000. godine vlasnik Poljoprivredno trgovački obrt Bonaca utemeljenog 1990. godine na obiteljskoj tradiciji, tijekom posljednjih pet godina nametnuo se ne samo kao jedan od najboljih mladih vinogradara na području Šibensko – kninske županije već prvenstveno kao proizvođač vrhunskih vina čija je kakvoća dobila visoke ocjene enologa i priskrbila mu brojne nagrade. Zahvaljujući sustavnim obiteljskim ulaganjima u vinograde i podrumarstvo Marko je početno poslovanje obrta usmjerio isključivo na vinogradarstvo i podrumarstvo te za te djelatnosti vezao svoju egzistenciju. Rizik se isplatio čak i u ovim bremenitim kriznim vremenima. Danas je taj tridesetpetogodišnjak jedan od najboljih vinogradar i vinar Dalmacije pa i Hrvatske.
Zanimljivo je da njegovo najbolje vino dolazi iz vinograda podignutih 1995. i 1996. godine u okolici sela Plastova, iz kojega je podrijetlom. To su bili prvi vinogradi podignuti na, do kolovoza 1995. godine, okupiranim područjima današnje Šibensko – kninske županije odnosno Grada Skradina ali i prvi vinogradi zasađeni na oslobođenim područjima Hrvatske. Žitelji sela Plastova u zaleđu Skradina, iz kojega je podrijetlom, obnovili su stare vinograde i posadili nove te zasijali pšenicu na svojim njivama prije nego što je počela obnova njihovog do temelja spaljenog i uništenog sela pa čak i prije nego što je provjereno jesu li njihove njive i vinogradi tijekom rata postali minska polja.

Međunaslov: Novih 20 000 čokota

Marko Sladić na predjelima Jezerine i Toranci ima 12 000 čokota vinove loze - 6000 čokota maraštine te po 3000 čokota plavine i debita. Zanimljivo je da je njegov hvaljeni debit dobio ime Toranac po sunčanoj padini na kojoj je podignut vinograd.
Ohrabren visokim ocjenama stručnjaka, pohvalama ljubitelja vina, brojnim nagradama i dobrom prođom svojih vina na tržištu, Marko je odlučio podići nove vinograde na pet hektara izvrsnog zemljišta na pozicijama Obišnjak i Zelenovac. Tu je već zasadio 20 000 čokota maraštine i babića koji će biti jedna od dvije novosti u paleti njegovih vina. Pod etiketom PTO Bonaca - vinarija Sladić sada na tržište stiže pet odličnih vina – hvaljena i nagrađivana maraština, pitka, mirisna i svježa plavina, izvrsni debit Toranac, brižno njegovani rose i cuvee Bramasole čija je probna proizvodnja privukla veliku pozornost ljubitelja dobrog vina.
Novo vino pod etiketom Bonaca – vinarija Sladić bit će dobro znani, cijenjeni i opjevani babić, vino kojim se mogu pohvaliti samo šibenski vinogradari.

Međunaslov: Žutina – novi hrvatski vinski hit?!

Na vinskim sajmovima i smotrama Marko će, bez dvojbe, jednim novim, neočekivanim vinom izazvati veliko zanimanje vinske javnosti, podjednako enologa i ljubitelja vina. On je naime ove godine odvojio dio uroda maraštine i od njega proizveo tradicionalnu, izvornu pučku žutinu, vino tipično za Dalmaciju i duboko ukorijenjenu u njenu povijest. Izvorno, žutina je dosta širok pojam pod kojim se podrazumijevaju bijela vina dobivena tehnologijom proizvodnje crnih vina, dakle postupkom maceracije. Pojednostavljeno rečeno bijela vina standardno nastaju fermentacijom čistog grožđanog soka, mošta, odvojenog od komine, a crna vina fermentacijom masulja - mješavine mošta i čvrstih sastojaka bobica grožđa. Stručnjaci upućuju vinogradare da pri proizvodnji bijelih vina mošt ne smije prevrijeti zajedno s kominom međutim u dijelovima Dalmacije, a posebno na šibenskom području postoji tradicija proizvodnje upravo takvog bijelog vina kojeg se naziva žutinom. Žutina je vremenom postala samonikli dalmatinski vinski brend.
-Nakon pomnog proučavanja fenomena žutine odlučio sam izaći na vinsko tržište s jednim sasvim drugačijim vinom, - kazao nam je Marko Sladić, -pa sam ove godine od dijela uroda maraštine proizveo tradicionalnu pučku žutinu primjenjujući suvremenu vinarsku tehnologiju i postupak hladne maceracije i fermentacije. Cilj mi je bio vino izražene punoće u okusu, posebne boje, pitkosti i delikatnog bukea. Svoju žutinu njegujem u drvenim bačvama jer je odavno poznata činjenica da maraština ljubi drvo i daje najbolje od sebe ako zrije u plemenitoj hrastovini.

Međunaslov: Zlatna maraština

U ispravnost prosudbe Marka Sladića ne bi trebalo sumnjati kada je riječ o vrijednostima žutine kao novog/starog vinskog proizvoda. Naime on je i pri podizanju novih vinograda napravio hrabar iskorak kada se odlučio za maraštinu. Tijekom poslijeratne obnove vinograda u skradinskom vinogorju maraština nije bila privlačna drugim vinogradarima koji su odreda davali prednost debitu. Na Markovu odluku da baš ta sorta bude prevladavajuća u njegovim vinogradima i da mu vino maraština bude glavni proizvod gledalo se s velikom skepsom. U maraštini su, naime, mnogi vidjeli grožđe pogodno samo za proizvodnju slatkih, desertnih vina odnosno prošeka ali ne i sirovinu za proizvodnju izvrsnog, svježeg i pitkog modernog suhog bijelog vina. Sumnje su se raspršile već 2008. godine kada je Sladićeva maraština na Sabatini glatko osvojila zlatnu medalji. Nova potvrda vrijednosti maraštine stigla je ove godine iz Londona. Na londonskom The Wine Gangu maraština je bila najbolje ocjenjeno bijelo vino iz Dalmacije, a ušla je u konkurenciji 270 vina iz Hrvatske u selekciju 45 najboljih po ocjeni britanskih enologa i vinskih kritičara.
-Kada smo podizale nove vinograde i mi smo imali smo na umu debit, - kaže Marko Sladić, -no Mirko Čala direktor šibenskog Vinoploda skrenuo nam je pozornost na maraštinu kao neopravdano podcijenjenu sortu koja odlično uspijeva u našem vinogorju i kojoj pogoduju tla najsjevernijih vinogradarskih položaja u Dalmaciji. Čala nas je ohrabrio, a kako je sadnica bilo izobilju i k tome je Vinoplod nudio dobre kreditne uvijete za podizanje novih vinograda nismo se puno dvojili. Nismo pogriješili što smo ga poslušali i što smo vjerovali u maraštinu.

Međunaslov: Skradinskom vinogorje zaslužuje status Grand Cru vinorodnog položaja

Bitno je naglasiti da Sladićeva maraština, debit i plavina te uskoro babić i žutina dolaze upravo iz klimatski i minerološki specifičnog skradinskog vinogorja. Vina iz tog vinogorja, čiji se najbolji dijelovi protežu od Dubravica preko Plastova i Krkovića do Bribira, prepoznatljiva su po toplini, plemenitosti i finoj pitkosti te bukeu u kojem se zrcali ovdašnje podneblje, a decentno je prožet mirisima trava i samoniklog aromatičnog bilja. Veliki utjecaj na kakvoću vina tu ima i naglašeno preplitanje mediteranske i kontinentalne klime koje karakteriziraju svježe noći i obilje sunca tijekom dana. Plastovačko – skradinske vinograde sunce obasjava više od 2000 sati godišnje.
-Te vrijednosti skradinskog vinogorja odavno su prepoznali naši preci, - kaže Marko, -Imamo tradiciju koja seže stoljećima u prošlost. Uostalom ne bi trebalo zaboraviti da je između dva svjetska rata cijela Europa slavila i hvalila vina koje je od grožđa iz svojih vinograda i vinograda naših djedova i pradjedova proizvodila legendarna skradinska vinarska obitelj Bedrica. Bedrice su za svoja vina, posebno za debit iz plastovačkih i piramatovačkih vinograda, dobivale najviša priznanja u Italiji i Francuskoj. Osim toga neposredno iza Drugog svjetskog rata vina iz skradinskog vinogorja svrstavana su među četiri – pet najboljih vina Europe.
Skradinsko vinogorje, po mišljenju Marka Sladića, ispunjava sve uvijete za status Grand Cru odnosno Premier Cru vinorodnog položaja koje daje najbolja i najplemenitija vina. To vinogorje ni po čemu ne zaostaje za najboljim francuskim i svjetskim vinorodnim položajima s kojih dolaze prestižna, elitna vina s oznakom Grand Cru proizvedena od probranih najboljih grozdova s čokota koji rastu na najboljem tlu i na najboljim položajima. U Hrvatskoj to za sada nije moguće jer još nije gotov vinogradarski katastar i nisu određeni specifični vinorodni položaji, međutim to ne umanjuje vinske gušte s potpisom Marka Sladića posebno one koje nam je otkrio upustivši se u avanturu s maraštinom.  

PTO Bonaca
Vinarija Sladić
Ulica Sedmog kontinenta 8
22 000 Šibenik
Vlasnik: Marko Sladić
vinarija.sladic@gmail.com
HYPERLINK "http://www.vinarija-sladic.com" http://www.vinarija-sladic.com
Kontakt: 091 218 28 67