Farma jastoga i hlapova u Morinjskom zaljevu, najnoviji je projekt šibenske gradske uprave pokrenut uz financijsku potporu iz Europe. Plan je da se umjetnim uzgojem jastoga i hlapova postigne dvostruki učinak. Prvi je da se zadovolje potrebe tržišta koje sve više traži te plemenite rakove, a drugi je da se zaštite gotovo potpuno uništena prirodna staništa jastoga i hlapova na šibenskom području koja je ugrozio prekomjerni izlov.
Istina je, tvrde autori projekta, da jastozi i hlapovi vole život u dubokom moru i na slobodi, ali su uvjereni da ne postoje zapreke za njihov umjetni uzgoj i u plićem moru pa i u zaljevu kakav je Morinjski u kojem nema kamenitog dna.
Umjetnim uzgojem u Morinju neće biti obustavljen lov na jastoge i Hlapove oko Žirja, Kaprija i u Kornatima, ali će utjecati na smanjenje ribarske pohlepe, a i cijene će se na tržištu stabilizirati. Na primjedbu da pokušaji umjetnog uzgoja plemenitih rakova nisu dali rezultata iz šibenske gradske uprave poručuju da to nije razlog da se od toga odustane jer je izgledna dobrobit za cijeli kraj, dobar posao za veći broj ljudi te solidan prihod od Morinja od kojeg ionako nema velike koristi.
Morinje je pogodno zbog toga što je dostupno i što ga se može mrežama lako zatvoriti da jastozi i hlapovi iz njega ne mogu pobjeći. Uzgojni proces počet će odmah nakon uređenja prostora za njihovu umjetnu oplodnju i razmnožavanje. Ronioci s otoka Krapnja već su pregledali podmorje i obavili pripremne radove, a vijesti koje su donijeli s dna Morinja povoljne su i ohrabrujuće. Za početni rasplod prema ocjeni stručnjaka bit će dovoljni po jedan mužjak i jedna ženka obje vrste budući da ženke u jednom rasplodnom ciklusu daju i do 80 000 jaja ikre. Pokretanje umjetnog uzgoja jastoga i hlapova u Morinju usklađen je sa zakonima koji reguliraju tu vrstu djelatnosti.
Šibenik, 3. srpnja 1909. godine.