U Šibeniku je 1927. godine na izbore namjeravala izaći šibenska Stranka cipelara, papučara i čarapara. Šibenski proizvođači cipela, papuča i čarapa uključujući postolare koji su pružali samo usluge krpanja i popravljanja iznošenih cipela osnovala je najprije svoju organizaciju s ciljem da se udruženim snagama bore protiv konkurencije iz inozemstva, neovlaštenih nadri obrtnika, upošljavanja stranih radnika bez dopuštenja ceha i nebrige općinske uprave o obrtnicima? Uprava udruženja cipelara, papučara i čarapara imala je zadaću „poduzeti sve mjere kako bi se poboljšalo bijedno stanje obrtnika“. Nakon što je šibenska općinska vlast ostala gluha i nije pokazala volju pomoći cipelarima, papučarima i čaraparima da opstanu i poprave svoj položaj, oni su osnovali stranku i zaprijetili da će izaći na izbore „kako bi vladajućoj kliki koju nije briga ni za koga osim za samu sebe, pomrsili račun“. Koliko je poznato šibenska stranka cipelara, obućara i čarapara nikada nije izašla na izbore, a čini se da nije bila ni dugog vijeka jer kasnije nikada više nije spominjana.
Šibensko općinsko vijeće kontra Splićana
Iste te 1927. godine zastupnici u šibenskom općinskom vijeću svoju odluku da ne dozvole splitskoj zadruzi „Ribar“ da Morinjski zaljev pretvori u ribogojilište argumentirali „znanstvenim dokazom da bi bio nadnaravan i senzacionalan izum da čovjek koji još nije kadar na umjetni način stvoriti obično kokošje jaje, uspije pretvoriti prirodno gojilište i kotilo riba u umjetno ribogojilište i da pri tome ne nanese štetu ribama, ribarstvu i pučanstvu“? Traženje zadruge „Ribar“ da joj se odobri koncesija za uzgoj ribe u Morinjskom zaljevu odbijena je, a Splićanima je preporučeno da svoj „uzorni umjetni ribnjak izgrade tamo gdje nema ribe“, a ne tamo gdje on „kompromitira prirodu, ribarstvo i prehranu pučanstva“.
Propalo osnivanje Ženske stranke
Iz Beograda je 1927. godine doputovala grupa žena političkih aktivistica s ciljem da u Šibeniku osnuje Žensku stranku? Tom prigodom pozvane su Šibenčanke da pristupe „članstvu i osnutku Ženske stranke zato da bi se što prije navikle na rad u političkim organizacijama i kroz to, nakon što steknu biračka prava i moć da uđu kao punopravne i punovažne osobe u vlast, steknu vještine vladanja i upravljanja.“ Osnivanje Ženske stranke u Šibeniku nije uspjelo, a na inicijativu iz Beograda oglasio su se samo „kružok feministkinja“ priopćenjem kojim se šibenskom građanstvu „svečano izjavljuje da one nemaju ništa s tim“.
