Međunarodni dan arhiva u sklopu kojeg Državni arhiv u Šibeniku održava Dan otvorenih vrata državnog arhiva idealna je prilika za saznati nešto više o povijesti svoje obitelji, prelistati matične knjige i možda izraditi rodoslovno stablo. U Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić otvorena je izložba na temu matičarstva kojom se želi skrenuti pozornost na iznimnu važnost zaštite matičnih knjiga koje se čuvaju trajno i predstavljaju jedinstveni i nezaobilazni izvor za genealoška, demografska te ostala povijesna i sociološka istraživanja.
Većina ljudi traži pretke ali i rješenje sudskog spora
„Građani i inače mogu slobodno doći u arhiv, bitno je da znaju što traže. Mi im damo knjige na temu koja ih zanima, a oni dalje listaju i istražuju stare spise. Kada ljudi dolaze u arhiv 60-70 posto njih želi pregledavati upravo matične knjige kako bi ustanovili svoje korijene, našli podrijetlo prezimena i upoznali svoje srodnike. Često dolaze i zbog raznih sporova oko vlasništva nad komadom zemlje pa kopaju po matičnim knjigama kako bi dobili izvod iz matičnih knjiga kao dokaz“, priča Ivan Dovranić, voditelj šibenskog Arhiva najčešće razloge posjeta građana tom uredu. Arhiv se nalazi na novoj lokaciji na prostoru vojarne Bribirski knezovi i trenutno broji samo četiri zaposlene osobe. Dovranić smatra da je novi prostor adekvatan, iako već postaje premalen zbog velike količine materijala zbog čega se nada da će se i broj zaposlenih uskoro povećati. Također, arhivi bi se trebali nalaziti bliže gradskom središtu kako bi bili dostupniji građanima- istraživačima kojima su i namijenjeni.
Na ovim prostorima matične knjige počele su se voditi u 16 stoljeću nakon što je Crkva donijela obveznu uredbu o evidenciji rođenih, umrlih, vjenčanih... Osim tih podataka u knjigama koje su vodili najčešće svećenici, koji su u to doma jedini bili pismeni, mogu se iščitati i podaci o epidemijama kuge, poplavama, potresima, koji su uglavnom zabilježeni slučajno, a danas daju važne povijesne informacije.
Najveći dio građe u zadarskom arhivu
Nakon 1816. godine matične knjige se vode sistematično, po rubrikama, najveći dio zbirke nalazi se u šibenskom državnom arhivu i u crkvenim arhivima, dok se jedan velik dio starijih matičnih knjiga s područja Šibensko-kninske županije nalazi u državnom arhivu u Zadru.
„Tamo je najstariji dio arhivske građe, smatram da šibenski arhiv ima puno bolje uvjete za čuvanje originala od zadarskog arhiva, pa očekujemo da će nam se ta građa vratiti. Ipak, ako se ne vrati u onom izvornom obliku, s vremenom će se arhiv digitalizirati pa ćemo te podatke imati u digitalnom obliku u kompjutorima“, zaključuje Dovranić. Državni arhivi matične knjige preuzimaju tek 100 godina nakon posljednjeg upisa, stoga Šibenčani sve podatke nakon 1900. godine mogu pronaći u lokalnim matičnim uredima.
