Utorak, 17 Svibanj 2011 02:00

Izložba suhozida u Gradskoj knjižnici

Napisao/la: 

Obnova i očuvanje suhozida te popularizacija suhozidne tehnike gradnjena istočnoj obali Jadrana projekti su kojima se bavi udruga „Dragodid“ čiju izložbu suhozida Šibenčani od danas do 20. svibnja mogu pogledati u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić. Plakati prikazuju njihove aktivnosti u proteklih deset godina i njihove projekte diljem krških područja.  Nastojanja udruge koja je ime posudila od ishodišnog mjesta projekta- sela Dragodid na otoku Visu, da sačuvaju suhozide kao vrijednu etnološku baštinu prepoznala je Europska unija dodijelivši im nagradu „Europa Nostra“ , najprestižnije europsko priznanje za kulturnu baštinu.Kako izgraditi i obnoviti suhozidNakon osvajanja nagrade koju poznavatelji nazivaju  „Oscarom“ za kulturnu baštinu,  izložba suhozida krenula je na turneju po Hrvatskoj.  „Članovi udruge su prezaposleni pa ne mogu uvijek slijediti izložbu, stoga je ona danas otvorena bez nazočnosti predsjednika Filipa Bubala“, rekao nam je simpatizer aktivnosti „Dragodida“, etnolog Jadran Kale. Članovi, uglavnom studenti arhitekture, arheologije, etnologije, okupljeni početkom prošlog desetljeća na Visu prošlo ljeto su uspješno održali radionicu u Parku prirode Učka, a trenutno razmatraju i našu županiju kao moguće odredište za iduću, saznajemo od Jadrana Kale. Jedan od poznatijih radova u suhozidu je 25 metarska zmija koju je u  Parku prirode Učka sagradilo sedamdesetak studenata prema zamisli kipara Ljube de Karine. „Članovi Dragodida“ više obnavljaju nego što grade suhozide, nabavka materijala je glavni problem, kamene ploče valja pripremiti godinu dana unaprijed“, ističe Kale.[caption id="attachment_12119" align="alignright" width="300" caption="Obnovljen krov kamene kuće"][/caption]Mali primoštenci njeguju stoljetnu tradicijuU našoj županiji primoštensko područje poznato je po vrijednim suhozidima koji su donedavno propadali bez ikakve zaštite. Djeca i učitelji u tamošnjoj osnovnoj školi održavaju tradiciju gradnjom suhozida oko maslina premještenih s brda Bucavac, a slijedi i gradnja bunje koja će se koristiti za nastavne aktivnosti.Spomenimo i da je na prostoru mediteranske Hrvatske suhozidna gradnja sve do polovice prošloga stoljeća bila prevladavajuća tehnika izgradnje, bakarski prezidi, mrgari, primoštenski vinogradi, bunje, istarski kažuni, primjeri su suhozidne arhitekture koju bi trebalo prepoznati kao dragocjenost ukoliko ne želimo da se izgubi, stoji u „opisu posla“ na web stranici udruge Dragodid. No, u tome je nastojanju potrebna i snažnija podrška zajednice. Žalosno je da na popisu onih koji tu potrebu nisu prepoznali stoje i ministarstva kulture, turizma i znanosti.

Objavljeno u Kultura i zabava
Više u ovoj kategoriji:

ČASOPIS VOLIM ŠIBENIK

 

MOK.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda mok.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se!