Utorak, 18 Prosinac 2018 09:49

U Šibeniku brojna zaštićena kulturna dobra,ali kino Tesla i vila Matulja nisu imali tu sreću!

Napisala: 
U Šibeniku brojna zaštićena kulturna dobra,ali kino Tesla i vila Matulja nisu imali tu sreću!

 Gradska knjižnica Juraj Šižgorić postala je zaštićeno kulturno dobro prema odluci stručnog povjerenstva Ministarstva kulture Na prijedlog šibenskih konzervatora zaštitili su još i zgradu stare pošte, zgradu željezničke postaje, vilu Pasini, kuću glavnog inženjera tvornice Sufid na Banju te vedutu grada Šibenika, dok se još čeka odluka o zaštiti Tijata. Dakle, kad se hoće i može se i mora se. Ta vijest je vraća povjerenje u konzervatorsku struku i svijest Ministarstva kulture o potrebi zaštite vrijednih građevina, ali istodobno ponovno vraća priču na srušenu secesijsku zgradu bivšeg kina Tesla u Šibeniku koja, ako nije vrjednija sigurno nije ništa manje vrijedna od spomenutih zgrada, ali struka ju je propustila zaštiti. Slična je priča s vilom Matulja na Brodarici. Neki drugi utjecaji i moć novca očito su u tim slučajevima bili jači i zbog toga se svi koji su to dopustili moraju posramiti.

 

Ipak su se, čini se opametili. "Smatramo da je velik dio kulturne baštine s kraja 19. na početak 20. stoljeća u Šibeniku dosta zapostavljen pa smo odlučili napraviti registraciju objekata koji su važni i koje Šibenik nikako ne bi smio izgubiti. Posebno smo zadovoljni što je napokon zaštićena zgrada Gradske knjižnice, remek djelo poslijeratne arhitekture, čime smo odali više nego zasluženo priznanje arhitektu Ivanu Vitiću“, rekla je za ŠibenikIN šibenska konzervatorica Diana Bolanča.
Modernistička zgrada Gradske knjižnice Juraj Šižgorić izgrađena je 1961. godine, prema projektu arhitekta Ivana Vitića. Šibenska knjižnica svrstava se među istaknute primjerke hrvatske arhitekture 20. stoljeća ne samo na lokalnoj, već i na nacionalnoj razini.

Bolanča je na sjednici stručnog povjerenstva za utvrđivanje svojstva kulturnih dobara pri Ministarstvu kulture branila prijedloge Konzervatorskog odijela u Šibeniku, a koji su predloženi još u šestom mjesecu. Svi prijedlozi šibenskih konzervatora su prihvaćeni, čeka se još jedino odluka o zaštiti broda Tijat.
- Na naš prijedlog zaštićena je i zgrada stare pošte izgrađena 1890. godine koja je bila poslovna zgrada obitelji Šupuk, a zajedno s hotelom Krka i kućom Iljadica tvori snažnu urbanističku liniju iz 19. stoljeća – priča Bolanča kojoj je u pripremi rješenja pomogao i mladi kolega Tomislav Poljanec.
Ministarstvo kulture zaštitilo je i derutnu zgradu na Banju u kojoj je trenutno sjedište Planinarskog kluba sv. Mihovil i HGSS Stanice Šibenik.

 

 

- Kuća glavnog inženjera tvornice Sufid izgrađena je 1904. godine, a značajna je jer je izgrađena kao dio tvorničkog kompleksa te predstavlja rijedak primjer rezidencijalne arhitekture unutar industrijskog ambijenta, a nakon rušenja tvorničkih zgrada predstavlja zadnji sačuvani element industrijskog razvoja. Industrijska baština kod nas je jako zapostavljena, što je prava šteta. Potaknuta boravkom u Francuskoj, gdje zaštiti industrijske baštine predaju jako puno pažnje, ministarstvu sam predložila da zaštiti i ovu za Šibenik iznimno važnu zgradu – objašnjava Bolanča.
Zaštićena je i vila Pasini gdje se danas nalazi kafić Moderato Cantabile. Vila je izgrađena 1892. godine.
- Vila je prvotno pripadala inženjeru Meisneru koji je s Antom Šupukom radio na hidroelektrani Jaruga. On je za sebe projektirao vilu koju je telefonski povezao s hidrocentralom te vila Pasini spada u jednu od prve tri elektrificirane stambene zgrade u Šibeniku. Zgradu je 1922. godine od njega kupio doktor Josip Pasini po kojem je i nazvana – ispričala nam je šibenska konzervatorica.

 

Sklop vile s perivojem sačuvao je izvorne oblikovne i konstruktivne elemente, pa u tom smislu predstavlja arhitektonski vrijednu i značajnu građevinu u kontekstu urbanističkog razvoja grada Šibenika u 19. stoljeću.

Ministarstvo kulture zaštitilo je i sklop željezničke postaje izgrađen 1877. godine - glavnu zgradu s kompleksom ureda, a status kulturnog dobra stekla je i veduta Šibenika, akvarel njemačko-austrijskog slikara Jakoba Alta iz 19. Stoljeća, piše ŠibenikIN.

 

Objavljeno u Kultura i zabava
Više u ovoj kategoriji:

ČASOPIS VOLIM ŠIBENIK

 

MOK.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda mok.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se!