Datum objave: 26. Ožujak 2014

Mate Škugor vraća se u Šibenik s novim festivalom

Nina Medić
Nina Medić

Ekipa koja je u Šibeniku na čelu s promotorom Matom Škugorom realizirala prvi Terraneo, krajem srpnja i početkom kolovoza realizirat će novi festival čiji je cilj oživljavanje stare gradske jezgre Šibenika. Kako je Škugor otkrio Novom listu, ne vraća na lokaciju bivše vojarne Bribirskih knezova, već je u pitanju posve nova lokacija – plaža Banj, Dolac, ali i nova ljetna pozornica na tvrđavi sv. Mihovila, a festival će glazbeno biti na tragu onoga što je bio Terraneo u prvom izdanju.

 „Program i izvođači su još uvijek tajna. Bit će drugačiji od sadašnjeg koncepta Terranea, puno bliže mom osobnom senzibilitetu. Da je ova lokacija postojala kad smo radili prvi Terraneo, priča bi išla drugačije. Taj ambijent i intimni pristup koji omogućava jest ono što je bitno za ovaj novi festival. Jer kao što je poznato, festival nose tri bitne uloge – izvođači, prostor i publika“, rekao je Škugor za Novi list.

„Meni je već nakon prve godine, odnosno pred drugo izdanje Terraneo festivala postalo jasno da se moram odlučiti, ja se više nisam mogao identificirati s tim projektom, on je otišao predaleko i postao je prevelik za moj ukus. Nažalost, sama lokacija diktirala je razvoj festivala, nismo imali izbora, lokacija je bila ta koja je, druge mogućnosti u Šibeniku tada nismo imali, a htjeli smo Šibenik. Terraneo je morao postati veći, rasti jer sam ulazak na lokaciju bivše vojarne Bribirskih vitezova je imao određenu cijenu, odnosno sam trošak postavljanja infrastrukture je stajao toliko da nije imalo smisla raditi nešto manje, pa je otišao u smjeru u kojem mene u konačnici nije zanimao. Bilo bi lijepo kad bi se mogla složiti cijela priča i nekako vratiti na početak, iako sam svjestan da je to nemoguće“, kaže Škugor.

Kako piše Novi list, Škugor kao najveći problem Hrvatskog festivalskog tržišta vidi nekonkurentnost: „Najveći problem nas kao tržišta u cjelini jest što smo nekonkuretni, moramo se prilagoditi kupovnoj cijeni naših potrošača pa su cijene ulaznica nerealno niske, stvarno nerealno niske, tri do četiri puta niže nego za takva događanja na zapadu. Festivali poput primjerice Dimensonsa ili Outlooka na stranom tržištu ulaznice prodaju po 100, 120 funti, a za našu publiku imaju posebne, naravno niže cijene. Oni s prodajom od pet do 10 tisuća ulaznica na stranom tržištu su mirni i onda im je prilagođena cijena ulaznica za našu publiku prihvatljiva, jer ipak žele privući i domaće ljubitelje glazbe. Ali i dalje je 400 do 500 kuna za naše ljude puno novaca za ulaznicu. Možda moramo promijeniti svijest, trebat će raditi 10 ili 20 godina na stvaranju koncertne publike i kulture, da ljudima to postane važna stavka u životu, kao što je to u Engleskoj gdje se do Božića proda većina ulaznica za festivale koji se događaju iduće ljeto. Ti festivali mogu mirno raditi jer su to cijene koje su četiri ili pet put veće od naših za ekvivalentan program i događanja“, naglašava iskusni glazbeni promotor.

 

FOTO: Elizabeta Hristić/politikapluscom

Iz kategorije: Kultura