Tradicija sakupljanja jestivog samoniklog bilja prisutna je na našim prostorima od davnina. Ova se praksa prvotno pojavila iz potrebe u doba kada je zemlja slabo rađala i nedostajalo je hrane, a to se posebno odnosi na područje Dalmacije. Mješavinu različitog jestivog samoniklog bilja stanovnici Dalmacije obično nazivaju mišancija ili mišanca, a u ovoj se mješavini često nađe imaslačak.
Zeleni radič ili maslačak latinskog naziva Taraxacum officinale svi dobro poznajemo. U nekim krajevima maslačak se naziva još i žutenica ili žutinica. Prepoznatljivi žuti cvjetovi široko su rasprostranjeni po livadama, travnjacima, voćnjacima i parkovima odnosno gdje god je vjetar ili dijete raspuhalo sjeme u obliku bijelih padobranaca. Raste na gotovo svim kontinentima svijeta. Može se i uzgajati no najviše se prikuplja iz prirode, a za konzumaciju i u pripreminarodnih lijekova koristi se već stoljećima.
Zeleni radič ili maslačak latinskog naziva Taraxacum officinale svi dobro poznajemo. U nekim krajevima maslačak se naziva još i žutenica ili žutinica. Prepoznatljivi žuti cvjetovi široko su rasprostranjeni po livadama, travnjacima, voćnjacima i parkovima odnosno gdje god je vjetar ili dijete raspuhalo sjeme u obliku bijelih padobranaca. Raste na gotovo svim kontinentima svijeta. Može se i uzgajati no najviše se prikuplja iz prirode, a za konzumaciju i u pripreminarodnih lijekova koristi se već stoljećima.
Vrijeme branja
Maslačak je trajna biljka koja u tlu razvija snažni, vretenasti korijen iz kojeg izrasta nazubljeno lišće u obliku rozete. Maslačak ili zeleni radič cvate od proljeća do jeseni, a u prehrani se može koristiti i korijen i lišće, pa čak i cvijet. Lišće je za konzumaciju najbolje brati prije cvatnje odnosno u rano proljeće jer je tada najukusnije. Također, iskusni berači kažu da je lišće koje je raslo u hladu ukusnije od lišća koje je raslo na direktnom suncu. Korijen za pripremu ljekovitih pripravaka, prema načelima pučke medicine, bere se potkraj ljeta i na početku jeseni, kada sadrži najviše gorkih tvari kojima se pripisuje blagotvorno djelovanje. Maslačak je najbolje brati na nezagađenim područjima.
Bogatstvo korisnih tvari
Zeleni radič sadrži niz različitih vitamina, minerala i fitokemikalija. Izolirani su beta-karoten i drugi karotenoidi, zatim ksantofil, klorofil, vitamini C i D, i mnogi vitamini B kompleksa, kolin, željezo, silicij, magnezij, natrij, kalij, cink, mangan, bakar i fosfor. Zeleni radič se može pohvaliti sadržajem mnogih terpenoida i sterola koji su jednoliko raspoređeni po korijenu, lišću icvijeću. Terpenoidi i steroli su spojevi koji radiču daju gorčinu no vrlo su korisni u ljudskoj prehrani. Strukturno nalikuju žučnim kiselinama koje sudjeluju u probavi hrani, zbog čega pučka medicina maslačak koristi za poboljšanje probave, poticanje rada žuči i jetre i kao diuretik. Upravo se zbog tih karakteristika maslačak veže s pojmom proljetnog čišćenja i detoksikacije organizma. Priručnici koji opisuju ljekovito bilje sugeriraju primjenu čaja od maslačka koji se priprema od narezane suhe biljke. Količinu od 1 do 2 čajne žličice potrebno je preliti s 2,5 dl hladne vode i zatim staviti kuhati te kad zavrije kuhati otprilike 1 minutu. Procijediti nakon 10 minuta stajanja.
Maslačak je trajna biljka koja u tlu razvija snažni, vretenasti korijen iz kojeg izrasta nazubljeno lišće u obliku rozete. Maslačak ili zeleni radič cvate od proljeća do jeseni, a u prehrani se može koristiti i korijen i lišće, pa čak i cvijet. Lišće je za konzumaciju najbolje brati prije cvatnje odnosno u rano proljeće jer je tada najukusnije. Također, iskusni berači kažu da je lišće koje je raslo u hladu ukusnije od lišća koje je raslo na direktnom suncu. Korijen za pripremu ljekovitih pripravaka, prema načelima pučke medicine, bere se potkraj ljeta i na početku jeseni, kada sadrži najviše gorkih tvari kojima se pripisuje blagotvorno djelovanje. Maslačak je najbolje brati na nezagađenim područjima.
Bogatstvo korisnih tvari
Zeleni radič sadrži niz različitih vitamina, minerala i fitokemikalija. Izolirani su beta-karoten i drugi karotenoidi, zatim ksantofil, klorofil, vitamini C i D, i mnogi vitamini B kompleksa, kolin, željezo, silicij, magnezij, natrij, kalij, cink, mangan, bakar i fosfor. Zeleni radič se može pohvaliti sadržajem mnogih terpenoida i sterola koji su jednoliko raspoređeni po korijenu, lišću icvijeću. Terpenoidi i steroli su spojevi koji radiču daju gorčinu no vrlo su korisni u ljudskoj prehrani. Strukturno nalikuju žučnim kiselinama koje sudjeluju u probavi hrani, zbog čega pučka medicina maslačak koristi za poboljšanje probave, poticanje rada žuči i jetre i kao diuretik. Upravo se zbog tih karakteristika maslačak veže s pojmom proljetnog čišćenja i detoksikacije organizma. Priručnici koji opisuju ljekovito bilje sugeriraju primjenu čaja od maslačka koji se priprema od narezane suhe biljke. Količinu od 1 do 2 čajne žličice potrebno je preliti s 2,5 dl hladne vode i zatim staviti kuhati te kad zavrije kuhati otprilike 1 minutu. Procijediti nakon 10 minuta stajanja.
Kako ga pripremiti
No, radič ima i svoju gastronomsku priču. Lišće se tradicionalno jede u svježem obliku odnosno u salati, no ukoliko je suviše gorko tada ga je potrebno kratko prokuhati. Kod pripreme maslačka svakako je potrebno odrezati tvrde vrške. Lišće se može pripremati poput blitve išpinata. Tradicionalni način pripreme samoniklog jestivog bilja u Dalmaciji je kao prilog jelimaodnosno kuhanjem u vodi između 10 i 30 minuta. Nakon cijeđenja, kuhano bilje se bogato začinimaslinovim uljem i to u količini između 100 i 150 ml na 1 kg bilja. Kuhani radič se može poslužiti i u kombinaciji s kuhanim krumpirima, palentom, tjesteninom, rižom i drugim škrobastim povrćem.
Jedan od načina kako konzumirati sirovi radič, a da se ne radi o salati je priprema pesta. Pesto od radiča može se napraviti s dodatkom sjemenki primjerice pečenih bučinih sjemenki s češnjakom, naribanim parmezanom, limunovim sokom i maslinovim uljem (po mogućnosti blagom varijantom ulja zbog prirodne gorčine radiča). Korijen radiča sličan je cikoriji pa se može koristiti kao zamjena za kavu. Čak se i cvijet može koristiti u kulinarstvu. Slično kao i cvijet tikvica, cvijet maslačka može se pohati. Važno je prije pripreme odstraniti stabljiku jer ona može biti previše gorka, dok je cvijet blagog, gotovo slatkastog okusa. Maslačak ima dva jaka argumenta zašto bi ga trebali češće uvrstiti u svoj jelovnik. Prvi razlog je njegovo nutritivno bogatstvo, a drugi je činjenica da je – besplatan.
No, radič ima i svoju gastronomsku priču. Lišće se tradicionalno jede u svježem obliku odnosno u salati, no ukoliko je suviše gorko tada ga je potrebno kratko prokuhati. Kod pripreme maslačka svakako je potrebno odrezati tvrde vrške. Lišće se može pripremati poput blitve išpinata. Tradicionalni način pripreme samoniklog jestivog bilja u Dalmaciji je kao prilog jelimaodnosno kuhanjem u vodi između 10 i 30 minuta. Nakon cijeđenja, kuhano bilje se bogato začinimaslinovim uljem i to u količini između 100 i 150 ml na 1 kg bilja. Kuhani radič se može poslužiti i u kombinaciji s kuhanim krumpirima, palentom, tjesteninom, rižom i drugim škrobastim povrćem.
Jedan od načina kako konzumirati sirovi radič, a da se ne radi o salati je priprema pesta. Pesto od radiča može se napraviti s dodatkom sjemenki primjerice pečenih bučinih sjemenki s češnjakom, naribanim parmezanom, limunovim sokom i maslinovim uljem (po mogućnosti blagom varijantom ulja zbog prirodne gorčine radiča). Korijen radiča sličan je cikoriji pa se može koristiti kao zamjena za kavu. Čak se i cvijet može koristiti u kulinarstvu. Slično kao i cvijet tikvica, cvijet maslačka može se pohati. Važno je prije pripreme odstraniti stabljiku jer ona može biti previše gorka, dok je cvijet blagog, gotovo slatkastog okusa. Maslačak ima dva jaka argumenta zašto bi ga trebali češće uvrstiti u svoj jelovnik. Prvi razlog je njegovo nutritivno bogatstvo, a drugi je činjenica da je – besplatan.
Super ukusno jelo od riže s radičem i pilećim temeljcem
Priprema
1. Temeljac i vodu zagrijati u velikoj posudi do vrenja pa održati toplima na najslabijoj vatri.
2. U dubljoj tavi pirjati luk na maslacu sa lovorovim listom i soli na laganoj do srednjoj vatri uz miješanje, oko 10 min.
3. Radič kuhati u posoljenoj kipućoj vodi oko 3 minute dok omekša. Ocijediti u cjedilu i premjestiti u zdjelu sa ledom i hladnom vodom. Ponovno procijediti.
4. U tavu sa lukom umiješati rižu i kuhati 2 minute neprestano miješajući. Zatim uliti vino i kuhati, također uz miješanje, dok se većina tekućine apsorbira, oko 5 minuta.
5. Dodati pola šalice toplog temeljca i kuhati uz miješanje dok se većina ne upije a zatim ponavljati postupak uz postupno dodavanje temeljca dok se riža skuha i postane kremasta, otprilike oko 18 minuta.
6. Odbaciti lovorov list, umiješati radić i parmezan te kuhati još 1 minutu uz miješanje. Začiniti sa soli i paprom po ukusu i odmah servirati.
2. U dubljoj tavi pirjati luk na maslacu sa lovorovim listom i soli na laganoj do srednjoj vatri uz miješanje, oko 10 min.
3. Radič kuhati u posoljenoj kipućoj vodi oko 3 minute dok omekša. Ocijediti u cjedilu i premjestiti u zdjelu sa ledom i hladnom vodom. Ponovno procijediti.
4. U tavu sa lukom umiješati rižu i kuhati 2 minute neprestano miješajući. Zatim uliti vino i kuhati, također uz miješanje, dok se većina tekućine apsorbira, oko 5 minuta.
5. Dodati pola šalice toplog temeljca i kuhati uz miješanje dok se većina ne upije a zatim ponavljati postupak uz postupno dodavanje temeljca dok se riža skuha i postane kremasta, otprilike oko 18 minuta.
6. Odbaciti lovorov list, umiješati radić i parmezan te kuhati još 1 minutu uz miješanje. Začiniti sa soli i paprom po ukusu i odmah servirati.
Osnovni podaci
Broj porcija: 4
Trajanje pripreme: 45 min
Vrsta jela: rižoto
Glavni sastojak: riža, radič, parmezan
Način pripreme: kuhanje
Slijed: glavno jelo
Osobitost: mediteranska kuhinja
Sastojci
3 ½ šalice pilećeg temeljca sa smanjenim udjelom soli
3 ½ šalice vode
1 luk, očistiti i sitno narezati
3 žlice neslanog maslaca
Lovorov list
½ žličice soli
250 g radiča, odstraniti jezgru a listove narezati poprečno na trake
280 g Arborio riže
1 ½ šalica suhog crvenog vina
40 g svježe nariba
3 ½ šalice vode
1 luk, očistiti i sitno narezati
3 žlice neslanog maslaca
Lovorov list
½ žličice soli
250 g radiča, odstraniti jezgru a listove narezati poprečno na trake
280 g Arborio riže
1 ½ šalica suhog crvenog vina
40 g svježe nariba
IZVOR: gastro.hr