1990. godine, Vice i Marica Šuperba otvorili su u Donjem Polju restoran i dali mu ime Torcida. Tako počinje priča o restoranu koji je tijekom proteklih dvadeset godina stalno napredovao, postavio nova mjerila u ugostiteljstvu Šibenika i Dalmacije te postao sinonimom za uzoran restoran na dobrom glasu poznat po izvrsnoj hrani i poštenom odnosu prema svakom gostu. U Torcidi radi cijela obitelj Šuperba, a vođenje posla preuzima Maricin i Vicin sin Jere. Nekada skromni restoran s odličnom janjetinom prerastao je u vrhunski ugostiteljski objekt s odličnom janjetinom, jelima ispod peke i sa žara te bogatim izborom domaće spize.

Obitelj Šuperba uspjela je srušiti mnoge predrasude koje su, do pojave Torcida, pratile restorane koji nude isključivo meso pečeno na ražnju, ispod peke i na gradelama, drže se domaće spize i nisu smješteni u priobalnim turističkim mjestima. Torcida je među prvima ponudila vrhunsko pečeno meso u ugodnom, lijepo uređenom ambijentu, podigla je na visoko razinu kvalitetu usluge i primijenila najbolje ugostiteljske standarde. Tako je od restorana pored puta izrasla u jednu od najuglednijih ugostiteljskih institucija Dalmacije i Hrvatske, a pročula se i izvan granica Lijepe Naše. Odlazak u Torcidu na objed postao je svečani obiteljski i društveni događaj. Obitelj Šuperba je napredovala, mijenjala i usavršavala sve osim – tradicije pripremanja mesa na ražnju, ispod peke i na gradelama.

U Torcidi, koja se uvrstila među vodeće hrvatske gastro brendove, a među gurmanima uživa gotovo kultni status prvenstveno zbog svoje janjetine s ražnja, danas radi više od 20 djelatnika. Za taj restoran, njegove specijalitete i odličnu uslugu svi znaju, a od prošle godine sve su se vrline Torcide prelile preko ceste. Naime obitelj Šuperba je nasuprot svom restoranu podigla novi objekt – vrhunsku salu za vjenčanja i svečane prigode. Oni su prvi i na pravi način odgovorili na potrebe Šibenčana za prostorom u kojemu mogu dobiti sve što im je potrebno da bi, kako dolikuje, proslavili udaju i ženidbu svojih kćeri i sinova ili se okupili zbog neke druge svečane prigode.

Restoran Torcida
Mob: 091 559 13 15
E-mail: info@restoran-torcida.hr

Recept za najbolju janjetinu s ražnja

Recept za pečenje janjetine na ražnju krajnje je jednostavan – potrebni su samo dobra vatra, svježa janjetina, ražanj i sol kao jedini začin. Iako se čini da je jako lako put do ukusne, mirisne i slasne vruće janjetine nije baš tako jednostavan. Osim već spomenutog potrebno je još nekoliko sastojaka među kojima su najvažniji: znanje i iskustvo. Janjetina naime smije biti previše pečena i suha već mora biti izvana zlatno rumena, meso mora biti sočno, a istovremeno nigdje ne smije ostati nedovoljno pečeno. Jako je važno i točno odrediti udaljenost ražnja od vatre tako da ne ostane ni malo crvenog nedopečenog mesa oko kostiju. Kada je janje pečeno točno kako treba stvar je istančanog osjećaja koji se može uspoređivati s umjetnošću.

Druga dva presudno važna faktora su da je meso apsolutno svježe i da je riječ o janjetini s dalmatinskog krša. U Torcidi posebno naglašavaju da se na ražnju peče janjetinu s krša, a ne ona koja je pasla na livadama. Važna su i dobra drva i to isključivo grabovina i hrastovina, a bitan utjecaj ima i soljenje. Janjetinu treba posoliti taman koliko treba da bude ni bljutava ni slana, a siječe se i servira odmah čim se skine s ražnja jer je najbolja dok je vruća.

Jeste li znali...

...da je znanstveno dokazano da se na šibenskom području janjetina peče na ražnju ili ispod peke najmanje 8000 godina.

...da povjesničar dr. Zdenko Brusić tvrdi da: Hrvatska nema ni boljeg jela ni duže kuharske tradicije ni starijeg gastro brenda od - janjca na ražnju.

...da je spremanje janjetine na ražnju ili ispod peke, dakle na dva najjednostavnija načina milenijska tradiciju upravo prostora današnje Šibensko – kninske županije

...da većinu arheoloških materijala na pretpovijesnim arheološkim lokalitetima na području Danila i Pokrovnika starog oko 8000 godina čine ostaci prehrane. Uz skromne ostatke ljuštura školjaka brojne su kosti životinja među kojima su kosti ovaca/koza najbrojnije.

...da je već 6000 godina prije Krista na našem području 25 posto ovaca bilo je ispečeno nad vatrom tijekom prve godine janjenja

...da se vjerojatno već od vremena starijeg neolitika za pečenje janjetine koristio dugi drveni kolac - ražanj na kojeg se naticala životinja i ravnomjerno pekla na žaru

...da se vino uz meso pečeno na žaru u našem kraju pije već od sedmog stoljeća prije Krista, a uvozilo se iz južnoitalskih i drugih predjela gdje je grčko vinogradarstvo već davalo bogate prinose

...da su se već sredinom prvom milenija prije Krista objedi na kojima se jelo meso pečeno na ražnju počeli pretvarati u gozbe na kojima se obilno pilo vino

...da se u željeznom dobu uz ražanj za pečenje janjetine počinju koristiti keramička peka i masivni plitki pladnjevi za pečenje manjih komada mesa

...da se janjetina na ražnju pekla i u vrijeme kada su naši krajevi bili pod vlašću Rimskog Carstva od drugog stoljeća prije do početka prvog stoljeća poslije Krista. Hrana i piće konzumirali su se iz visokokvalitetnog posuđa od keramike, stakla i metala ali i tada, kao i danas, izvan urbanih centara tvrdokorno se vrtio janjac na ražnju.

...da su Slaveni, dakle i Hrvati, tijekom seobe naroda krajem šestog i početkom sedmog stoljeća baštinili tradiciju janjetine pečene na ražnju i da su na prostoru između Nina i Solina te Knina u gdje nastaju prve hrvatske državne tvorevine hrvatski velmože uz pečeno meso pili vino iz staklenih čaša i boca, često uvezenih iz dalekih krajeva ali i drvene vjedrice (suske) koje se često uz njihovu ratničku opremu bili polagani u njihove grobove

...da se tijekom turskih provala i dugotrajne okupacije većeg dijela šibenskog zaleđa tradicija pečenja janjećeg mesa na ražnju i ispod peke očuvala na našim otocima površine u zaleđu

...da je početkom 19. stoljeća Dalmacia imala preko milijun glava ovaca. To je bila najveća koncentracija ovaca s obzirom na broj stanovnika u odnosu na druge europske regije pa uopće nema sumnje da je ražanj i tada bio u punom pogonu, a vruća janjetina najčešće i najpopularnije jelo.

...da janjetina danas više nije najčešće pa ni najzdravije jelo ali je i dalje bez konkurencije najpopularnije.

...da je dr. Zdenko Brusić uložio sav svoj znanstveni autoritet da bi spriječio da se o janjetini na ražnju ne govori u negativnom kontekstu jer to znači da u dubokom neznanju i kulinarskoj nepismenosti omalovažavamo našu tradiciju i kulturnu stečevinu čije vrijednosti treba njegovati i čuvati onako kako čuvamo šibensku katedralu, bašćansku ploču, pašku čipku ili znatno mlađi i podrijetlom problematičniji slavonski kulin.

...da dr. Zdenko Brusić poručuje: Svakog proljeća umjesto zgražanja i grintanja svatko od nas treba ubrati stručak mladog luka, uzeti prstohvat soli i hodočastiti najbližem mjestu na kojemu se okreće janje na ražnju pa se pokloniti sjenama predaka i bez grižnje savjesti baciti se naglavačke u tu rijeku sočnog i mirisnog užitka. Spremanje janjetine na ražnju i ispod peke ogledalo je naše milenijske tradicije koja ne zaslužuje prezir i omalovažavanje već naprotiv poštovanje i uvažavanje. Riječ je o vrijednoj stečevini koje se ne trebamo stidjeti, skrivati je jer ona nije naš kulturnim i civilizacijski hendikep već nešto sasvim suprotno od toga.

Nakon završene srednje škole u Šibeniku obojica su upisala Geodetski fakultet u Zagrebu da bi se po završetku fakulteta i rada u struci u RH i u inozemstvu odlučili za povratak u Šibenik.

Kao razlog povratka navode želju za pridonošenjem gospodarskom razvoju Šibenika i osnivanjem modernog geodetskog ureda u kojem se primjenjuju najsuvremenije geodetske tehnike.

Cilj ureda je klijentima u što kraćem vremenskom roku ponuditi najkvalitetniju uslugu, drugim riječima držati se dogovorenih rokova i osigurati maksimalnu stručnost.  U tome inženjerima pomažu već spomenuta znanja stečena u struci.

Prije otvaranja ureda Dunko Klarić radio je u Dalekovodu d.d. gdje je obavljao uredski i terenski posao na projektima u Hrvatskoj i Norveškoj.

Nikola Grubić usavršio je svoja geodetska znanja, kako uredska tako i terenska, radom u firmi Geo Grupa d.o.o.

Stručnost, kvaliteta i brza usluga moto su ovog geodetskog ureda koji ide u korak s razvojem moderniziranog gospodarskog okružja Grada Šibenika, tim više što je dugoročni cilj ureda širenje i zapošljavanje mladih i stručnih kadrova u Šibeniku.

Mladi inženjeri nadaju se da će njihov primjer potaknuti i druge mlade visoko obrazovane Šibenčane da slijede njihov primjer i da svojim povratkom u Šibenik pridonesu razvoju Šibenika u gospodarskom, socijalnom i kulturnom pogledu. 

Zašto se isplati uložiti više?

Dentalni implantati su produkt visoke tehnologije čiju su vrijednost potvrdili milijuni ljudi koji su se odlučili na ugradnju implantata da bi ubrzo zaboravili da nemaju prirodne zube. To je najsigurnije rješenje za nadomještanja izgubljenih zubi jer su čvrsto povezani s kostima, na ni malo ne devastiraju osjetila okusa i temperature, a što je najvažnije ne postoji nikakav osjećaj stranog tijela u ustima. Čeljusna kost je stimulirana kroz implantat, te se ne oblikuje nanovo. Sprječava se gubitak ostalih zubi u čeljusti, susjedni zdravi zubi nisu opterećeni, a i sačuvan je njihov prirodni izgled. U odnosu na implantate mostovi i proteze doimaju se  relativnim rješenjima jer ne jamče ni trajnost ni istinski zdrav i lijep osmjeh. .

Tko treba razmišljati o dentalnim implatatima?

Implantologija se preporuča svima od sedamnaeste godine do visoke starosti. Kod osoba mlađih od 17 godina primjena ove metode nije preporučljiva ne zbog nekih štetnih posljedice već zbog prirodne činjenice da kod njih još završio prirodni proces rasta i razvoja čeljusti. Zahvat nije ni bolan ni opasan ali je prije njega svakako potrebno riješiti eventualne oralne zdravstvene probleme. Slično je i s osobama s kroničnim bolestima, visokim krvnim tlakom, dijabetesom i sličnim zdravstvenim poremećajima.  Takve osobe postaju kandidati za primjenu implantata jedino ukoliko je njihova bolest kontrolirana.

Kako isplanirati svoj osmjeh?

Implantologija, koja je već izrasla u zasebnu znanost, zahvaljujući primjeni modernih tehnologija prije svega kompjutera i naprednih programskih aplikacija, omogućava gotovo dosljedno idealnu rekonstrukciju zubnog sustava. Pacijent pri tome nije pasivni objekt zahvata, već njegov aktivni sudionik pa i kreator svog osmjeha. Prije početka zahvata pacijent, doktor i zubnog tehničara zajednički stvaraju plan rada, raspored, obujam i dinamiku zahvata. Najprije se obavljaju, da bi implantat bio postavljen točno tamo gdje treba i na optimalnoj dubini kosti potrebna mjerenja i priprema implantoološka šablona. Riječ je o doslovnom fizičkom trodimenzionalnom presliku zuba i čeljusti kojeg dopunjavaju virtalni i matematički parametri za savršeno usklađivanje konačnog rezultata zahvata. Konačni rezultat su novi zubi i koji se idealno uklapaju u usnu šupljinu tako da ne mijenjaju tipični ugriz i fizionomiju lica.

Kako se to radi?

Prvi korak je CT snimka čeljusti. Ona je neophodna za uvid u stanje zuba i čeljusti te izradu plana zahvata. Za stomatologa ta je snimka najvažniji izvor svih potrebnih trodimenzionalnih informacija kao što su visina i širina zubne kosti, tok živaca, blizina sinusa i izgleda čeljust iz svih kuteva. To su temeljni parametri  po kojima se određuje mjesto i dužina implantata, a po njima i zubni tehničari izrađuju šablonu.
Kada  zahvat počne šablona se nalazi pacijentu u ustima i kroz nju stomatolog stavlja implantate točno na predviđeno mjesto. Precizno isplanirana šablona pouzdano je jamstvo da će implantat biti usađen na pravo mjesto i na optimalnu dubinu, a pogreške su isključene.

Pacijenti koji se odluči za ovaj način rješavanja svojih oralnih problema mogu samo profitirati, jer u konačnici su polovična ili neuspjela rješenja uvijek najskuplja. Rizik neuspjeha u implantologiji sveden je na minimum, a terapija i oporavak traju vrlo kratko. Nakon usađivanja implantata smanjuje se broj posjeta stomatologu, oralnu je higijenu lakše održavati, a kvaliteta života je neusporedivo bolja. 

Kompjuterski dizajn osmjeha?

Nedugo nakon usađivanja implantata moguće je normalno jesti, odgrizati i žvakati hranu, raniji bolovi, nelagode i neugodnosti nestaju, nema više problema s govorom, a ako ste se potrudili s vašim stomatolog pažljivo dizajnirati vlastiti osmjeh gotovo nitko neće ni uz podozrivi pogled uočiti da vaši zubi nisu prirodni. Implantologija je toliko napredovala da svakome tko odluči za takav način rješavanja dentalnih problema omogućava da zajedno sa stomatologom kompjuterski precizno utječe na finoću završnog rada i izgled zubi. To je moguće zahvaljujući primjeni CAD -CAM sistem gdje se u zaštićenog programa određuje veličina, položaj i izgled vaših budućih zubi, a zatim ih sam uređaj izrađuje. Na taj su način isključena bilo kakva neugodna iznenađenja, a sve vaše potrebe zadovoljene u cijelosti.
 

Vita izlazi u susret pacijentima

Svojim pacijentima, kako nam je kazao, savjetuje da upravo magnetsku rezonancu, CT i rendgen obave upravo u ovoj poliklinici jer u njihove nalaze ima veliko povjerenje, a i pacijenti vrlo brzo dođu na red. Viti je, s druge strane trebao takav stručnjak.
-Stvar je vrlo jednostavna. U posljednje vrijeme primili smo veliki broj upita pacijenata kojima su potrebni pregledi i liječenje za koje se specijalizirao dr. Kujundžić. Kako mi nismo imali takvog specijalistu, a i šibenska je bolnica deficitarna s takvim kadrovima, dogovorili smo se s dr Kujundžićem, koji je vrstan stručnjak i u kojeg Šibenčani itekako imaju povjerenja, da dva puta mjesečno radi  kod nas. Naš je prvenstveni cilj izaći u susret  pacijentima i olakšati im pregled i liječenje, kaže dr. Vlatko Knežević, ravnatelj Vite koja je u kratko vrijeme i izvan granica Šibensko – kninske županije stekla veliki ugled kao digitalno radiološka poliklinika.
Dr. Stipana Kujundžića pacijenti ne cijene samo zbog njegove stručnosti, iskustva i preciznih dijagnoza nego i zbog otvorenog i jednostavnog pristupa koji je pacijentima jednako važan. -Zaista imama puno pacijenata iz Šibenika i svidjela mi se ta ideja da se ja primaknem njima umjesto da oni dolaze k meni u Zadar, - kaže dr Kujundžić koji svake druge subote u polikliniku Vitu dolazi sa svojim zadarskom ekipom. -Ovdje radimo većinu, točnije 85 posto svih pregleda i dijagnoza koje radim i u Zadru. To nisu samo gastroenterološki pregledi nego i ultrazvuk svih unutarnjih organa ali i štitnjače, krvnih žila i  dojke, ako je potrebno i mišića i zglobova. Obavljamo i gastroskopiju i kolonoskopiju, a primjenjujemo i izravnu metodu otkrivanja helio bakterije u želucu, objašnjava on.

Važnost preventivnih  pregleda

Njegovu privatnu ordinaciju u  Zadru, koju je otvorio 1995. godine pohode pacijente iz cijele
Hrvatske, čak iz  Slavonije i Zagreba. Uglavnom dolaze oni koji već osjećaju određene tegobe s probavnim sustavom i unutarnjim organima. Svega dva posto njih dolazi preventivno iako bi takve kontrole jednom godišnje trebali raditi svi iznad 35. godine života, savjetuje dr Kujundžić. Liječničkim poslom bavi se već 35 godina, kao internist radi 26 godina ali mu je posao i dalje izazov: -Meni moj posao nije opterećenje. Prilazim mu kao enigmatičar rješavanju križaljki, a zadovoljstvo je potpuno kada  uspijem izliječiti  pacijenta,- iskreno priznaje. Na njegovu opuštenost i jednostavnost možda utječe i hobi kojim se bavi. Slika i to uglavnom u akvarelu, a dugogodišnji je član zadarske udruge Zadarart.

 Liječnik Blanke Vlašić, Janice i Ivice Kostelić dostupan Šibenčanima

Zbog toga su uvođenjem digitalnog rada, primjenom informatičke tehnologije u komuniciranju i umrežavanjem omogućili svim svojim pacijentima da bez mučnog čekanja i ne odlazeći iz Šibenika odmah dobiju i takozvano drugo liječničko mišljenje i to vrhunskih specijalista. Takozvana telemedicina novost je u medicini u cijelom svijetu, a u Viti je od početka uobičajena praksa. Rendgenske slike i nalazi iz Vite, kada je to u interesu pacijenata, mogu biti u hipu dostupni za interpretaciju specijalistima liječnicima na bilo kojem djelu zemaljske kugle. Poliklinika Vita od početka ima usavršen sustav telemedicine.
-Koristimo se  konzultantskim mišljenjima radiologa koji su autoriteti u medicini, a nalaze se diljem Hrvatske, u prvom redu primariusa dr Igora Borića i to posebno kod procijene stanja lokomotornog sustava. Za njega kažu da je među tri najjača radiologa u Hrvatskoj, a specijalnost su mu i sportske ozlijede. Riječ je o liječniku koji je dijagnosticirao sve ozlijede Janici Kostelić i  Ivici Kosteliću, a njegov je pacijent bila i Blanka Vlašić. On nam šalje svoje mišljenje ma u kom se dijelu svijeta u tom trenutku nalazio. Princip je vrlo jednostavan. Uložili smo novac  u softver i to upravo jedne domaće tvrtke, Infomedice iz Splita, koji već tri i pol godine besprijekorno funkcionira. Imamo svoj server na kojem su dostupne rendgenske slike i naši specijalisti konzultanti, kad god je potrebno, u istom času uđu na server pomoću šifre koju imaju, pogledaju ih i daju svoje mišljenje. Ja se držim principa da četiri oka bolje vide od dva. Nema tu robovanja liječničkom egu. Najvažnije je ono što je najbolje za pacijenta, objašnjava dr Vlatko Knežević, ravnatelj Poliklinike Vita.

Znanje iz Šibenika za Dubrovnik          

Poliklinika Vita umrežena je i na drugi način u razmjenu medicinskog znanja jer dr. Marković na isti način radi kao konzultant za Opću bolnicu  Dubrovnik.
-Šibenik je uključen u mrežu znanja i to treba koristiti što više jer i kod nas ima vrlo kvalitetnih liječnika. Danas nije problem doći do vrhunske opreme ali treba znati pročitati nalaz odnosno znati kako doći do onih koji to mogu najbolje učiniti. Mi u Viti imamo svu suvremenu radiološku opremu i tehnologiju za dijagnosticiranju u čemu ne zaostajemo  za velikim centrima, a telemedicina nam nudi spoj vrhunske tehnologije i znanja. Najveću korist od toga moraju imati pacijent koji više ne moraju odlaziti iz Šibenika po specijalističke dijagnoze kod nekih osjetljivih, ozbiljnijih  slučajeva. ističe dr. Knežević.
Korist od primjene telemedicine je mnogostruka. Lokalni radiolozi i ostali liječnici mogu napredovati kroz suradnju s udaljenim specijalistima, udaljeni specijalisti ne moraju biti fizički prisutni da bi uspostavili dijagnozu ili dali stručno mišljenje, a mogu povećati i svoje stručne kompetencija zbog veće vjerojatnosti da se susretnu statistički rjeđi slučajevi. Pacijentima postaju dostupni vrhunski specijalisti bez dodatnih troškova putovanja i smještaja, a njihovo mišljenje mogu dobiti  u kratkom roku izbjegavajući ono što je najčešće i najteže – neizvjesnost.

Poliklinika Vita osnovana je prije tri i pol godine i od početka je bila tehnološki najopremljeniji radiološki centar u regiji, a i šire. Pacijentima su na raspolaganju magnetska rezonancija, kompjutorizirana tomografija, digitalizirana radiografija, ultrazvuk s obojenim doplerom, digitalna mamografija, panoramsko snimanja čeljusti i denzitometrija na CT uređaju te tim vrhunskih liječnika i drugog stručnog osoblja.
Poliklinika Vita
Matije Gupca 93
Tel:o22 312 644, 312 645
E-mail:info@dijagnostika-vita.hr